Europska središnja banka podigla je kamate u pokušaju da zaustavi povijesni rast inflacije, i to za 0,75 posto, a smanjuje i subvencije komercijalnim bankama, koje su godinama navikle na jeftine kredite.
O toj temi s bivšim ministrom financija Borisom Lalovcem (SDP) u studiju je u emisiji RTL-a Danas razgovarala Ivana Brkić Tomljenović. Hoće li ovaj potez Europske središnje banke (ESB) smanjiti rastuću inflaciju?
"To će sigurno sljedeće godine biti bitka svih bitaka. Vidim da je i u Francuskoj i u Njemačkoj na djelu politička nervoza oko inflacije. Vjerojatno je sada taj pritisak europske politike prema ESB puno snažniji, da puno snažnije idu u suzbijanje inflacije kao što radi SAD, koja je to radila već dva ili tri puta. ESB je kaskala za time. Najavljeno je još jedno povećanje do kraja godine", objasnio je Lalovac.
Rekao je da to novo povećanje kamatnih stopa on očekuje da će biti na otprilike istim razinama kao sad. PItanje svih pitanja u Hrvatskoj je što to znači za hrvatske građane?
"Za postojeće kredite građana to znači vrlo malo zato što 61 posto kredita hrvatskih građana ima ili fiksnu kamatnu stopu ili fiksnu za određeno razdoblje ili do dospijeća. 39 posto ima varijabilnu kamatnu stopu, gdje je najveći dio vezan za nacionalnu referentnu stopu, njih 40 posto, dok 17 posto ima euribor", kazao je i pojasnio poziciju tih 17 posto:
"Oni će imati sljedeće godine povećanje kamatne stope."
Dalje je rekao što bi bilo pametno njima da naprave: "Kako mijenjati? Oni bi sad trebali doći u banku, je li, ili ići u određenu promjenu kamatnih stopa. Ali je pitanje što će im banka sad novo ponuditi. Sigurno im neće ponuditi tako povoljnu kamatu kao što su im nudili... Pitanje je da li će im uopće nuditi fiksne kamatne stope i pitanje je koju fiksnu kamatu. Prije dvije godine su vam nudili fiksne kamate do tri posto. Vjerojatno vam sad neće nuditi ispod pet posto."
Rekao je da banka kad i ako bude nudila pet posto, ona će već u to ukalkulirati ovo povećanje ESB-a. Banke neće biti na gubitku?
"Neće sigurno! Ali građani trebaju biti puno oprezniji kod novih ugovaranja, jer ulaskom u eurozonu 1.1. mi ćemo imati samo jedan parametar, to je eurobior. Nema više NRS-a, koji je bio puno povoljniji", rekao je.
Skrenuo je pažnju da je godišnji euribor porastao sa 0,5 na dva posto u nekoliko mjeseci.
"Ako imate neki stambeni kredit od 100.000 eura", naveo je kao primjer, "na 25 godina i ako je neka kamata 2,6 posto, kao što su nudili, polapostotni poen vam je oko 26 eura, 1,5 posto vam je 80 eura i dva postotna poena vam je negdje oko 109 eura."
Što će se dalje u Hrvatskoj događati? Može li stanje eksalirati? Lalovac smatra da ne može: "Još vlada Zorana Milanovića kada smo mijenjali Zakon o potrošačkom kreditiranju 2012. godine, kao da smo znali, donijeli smo odluku u zakonu da je definirana maksimalna kamatna stopa. Drugim riječima, ako je sada prosječna kamatna stopa na kredite 3,14 posto, ona maksimalno može ići do plafona od 33 posto prosječne kamate, maksimalno znači može ići do 4,18 posto."
Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu iz emisije:
