Europska središnja banka (ECB) službeno je najavila kraj ere jeftinog novca, od srpnja prestaje neto kupnja obveznica, a kamatna stopa raste za 0,25 postotnih bodova. Očekivan, po mnogima i zakašnjeli potez s inflacijom izvan kontrole, posljedično znači povećanje domaćih kamatnih stopa na kredite i štednju, donosi Poslovni dnevnik.
No, on će u Hrvatskoj biti polagan i umjeren, jer bi ulazak u eurozonu i podizanje rejtinga države trebali značajno ublažiti rast kamatnih stopa.
Suočen s rastom inflacije (8,1% u svibnju) ECB kreće u zaoštravanje monetarne politike. Poručuju da nakon srpanjskog, u rujnu slijedi snažniji skok referentne kamatne stope potraju li inflatorni pritisci, ili se pogoršaju.
Pritom su u Frankfurtu (ponovno) revidirali prognoze inflacije na više, sada na razini 2022. kalkuliraju 6,8%, a 2023. na 3,5 posto. U prethodnoj prognozi smirivanje cijena prema ciljanih 2% najavljivali su iduće godine.
Premda su na adrese nekih domaćih klijenata počele stizati obavijesti banaka o povećanju kamatnih stopa na kredite, riječ je o onima kojima je u računici euribor. U zadnjih pola godine 6-mjesečni euribor porastao je 0,5 bodova, dok je njegova 12-mjesečna inačica viša oko 1 postotni bod. Promjena kod NRS-a (Nacionalna referentna stopa) nema jer on reagira s vremenskim odmakom pa je u travnju nastavljen njegov pad. Inače, na kredite vezane na euribor otpada otprilike 18% ukupnih kredita građanima s varijabilnom kamatnom stopom, udio vezan za NRS je 67%, a na trezorske zapise 5,4 posto.
“Ove godine ne bi trebalo doći do porasta kamatnih stopa u Hrvatskoj na kredite, izuzev kredita kojima je kamatna stopa vezana uz euribor, a ako i kada se on dogodi bit će vrlo blag i polagan. Sigurno je da će biti sporiji i slabiji nego da ne uvodimo euro”, kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Klijentima kojima su najavljene veće otplate poručuje da se bankama obrate sa zahtjevom za spuštanje kamatne stope ili da refinanciraju kredit kod konkurencije.