Vrtići i škole u Novom Zagrebu djecu nisu puštali na svjež zrak jer svježeg zraka, ili barem čistog, u Zagrebu već par dana nema. Zrak u metropoli je loše kvalitete te je posebno onečišćen u zagrebačkom kvartu Dugave čiji se stanovnici guše u smradu. Mješavina magle i smrdljivog zagađenog zraka svakodnevica je stanovnika Dugava čim izađu iz svojih stanova ili provire na balkon. Tamo živi 10.000 stanovnika koji zadnjih dana udišu vrlo zagađen zrak.
14.01.2020., Zagreb - Grad Zagreb je objavio kako je u Dugavama indeks oneciscenja zraka vrlo visok. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Gospodin Mario prodaje voće na svom štandu te puno boravi na otvorenom, dnevno čak 10 sati. Kroz šalu komentira "da si je uplatio ljetovanje u Černobilu da si očisti pluća jer su mu rekli da je tamo zrak duplo čišći". Na pitanje RTL-a osjeli li onečišćenje, Mario odgovara: "Kako ne osjetim, navečer kad dodem kući oči mi se cakle kao X-menu. Najnovija epizoda je počela prije četiri, pet dana."
Gusti promet i sezona grijanja razlog većeg zagađenja
Premda je zagađeni zrak problem cijelog Zagreba, najveće onečišćenje je, kao što je već napisano, bilo u Dugava što je pokazivala mjerna stanica u tom kvartu. Milenko Arapović iz Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb - istok primijetio je da su se našli baš "na pravom mjestu". Pokazuje da se tamo nalaze obiteljske kuće u kojima se ljudi uglavnom griju na kruta goriva, plakete ili što već imaju što ostavlja posljedice koje stanovnicima smetaju.
14.01.2020., Zagreb - Grad Zagreb je objavio kako je u Dugavama indeks oneciscenja zraka vrlo visok. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Sitne lebdeće čestice rade kaos u zraku zbog sezone grijanja i gustog prometa, ali i velikog broja dizelaša na cestama. Ivana Hrga s Odjela za životni i radni okoliš NZJZ-a Andrija Štampar pojašnja da "utječu na zdravlje jer su manje od 10 mikrona PM10 ili PM2,5 i zato na sebe mogu vezati metale i čestice kao što su pelud pa su štetne za ljudsko zdravlje". Premda u Zavodu kažu da razloga za paniku nema jer je ovakvo stanje uobičajeno za zimsko doba godine, zna se da i dalje vrijedi ona stara "bolje spriječiti nego liječiti" pa izlazak iz kuće osobito nije preporučljiv za trudnice, kronične bolesnike i djecu.
"Iz gradskog ureda smo dobili telefonsku uputu jučer da ne izlazimo van, a za danas je došla uputa da u pravilu možemo boraviti na zraku, ali kratko", kaže za RTL ravnateljica Dječjeg vrtića Utrina Natalija Marincel.
Stručnjakinja: 'Stanje sa zrakom u Zagrebu nije alarmantno'
"U Dugavama je još uvijek onečišćen, doduše vrijednosti su pale. Najviše se govori o Dugavama jer je tamo mjerna postaja Zagreb 3, ali osim nje prekoračenje je zabilježila i postaje Zagreb 1 te u jednom trenutku i postaja Zagreb 2. Znači prekoračenje lebdećih čestica nije samo u Dugavama, ali ni u Zagrebu. U cijelom kontinentalnom dijelu su u zimskom dobu povećane količine lebdećih čestica", rekla je, gostujući u RTL Direktu, Nina Zovko iz Službe za zaštitu zraka u Ministarstvu zaštite okoliša.
Zovko objašnjava da su dominantni izvori lebdećih čestica cestovni promet i izgaranje biomase, odnosno loženje na drva. Pojašnjava da se ne misli samo na izgaranje u goriva u motorima, nego da o tome ovisi i kvaliteta goriva, starost i izvedba motora, starost automobila itd. Ipak, naglašava, nije to ništa neuobičajeno. Zovko kaže da se u metropoli tzv. temperaturna inverzija događa zimi kada je temperatura niska i kada nema strujanja zraka. Riječ je o atmosferskom procesu kada se hladni zrak, koji je gušći, spušta na dno, a iznad njega penje rjeđi, topli zrak i tako stvara stabilnu atmosferu koja sprječava disperziju onečišćenja.
"Nisu alarmantni problemi, ali je bitno educirati ljude jer samo oni koji znaju mogu promijeniti stvari, ali i sudjelovati u aktivnoj politici poboljšanja zraka", kaže Nina Zovko.
Na vrhu liste najzagađenijih gradova su gradovi iz bivše Jugoslavije
Redovito je čak pet gradova iz bivše Jugoslavije na vrhu liste najzagađenijih gradova. Riječ je naravno o Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Prištini i Skoplju. Zovko pretpostavlja da su razlozi onečišćenja slični. Objašnjava da je u Hrvatskoj vozni park stariji nego u Njemačkoj, dok je u primjerice BiH, Srbiji, Albaniji i Makedoniji je još stariji. K tome, objašnjava Zovko, ljudi se u određenim dijelovima zbog neimaštine griju ne samo na drva nego i na otpad te na sve drugo što nađu. U Italiji su se poduzele konkretne mjere da se onečišćenje smanji pa je u Rimu i Milanu privremeno zabranjena vožnja dizelaša u vrijeme prometnih gužva. Na pitanje bi li se tako nešto moglo primijeniti kod nas, Zovko odgovara:
"Moguće. Rješenje se stvarno ne može očekivati preko noći. Onečišćen zrak je veliki problem i zahtijeva suradnju svih razina vlasti, ministarstava i gospodarstva. Također, zrak ne poznaje državne granice pa je potrebna i suradnja među državama", rekla je Zovko za RTL Direkt.
