Nedavno smo objavili podatak dobiven od Ministarstva hrvatskih branitelja da se od donošenja novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (skraćeno: ZOHBDR) potkraj 2017. godine do 30. studenoga ove godine broj hrvatskih branitelja povećao za 7205 te je sada u evidenciji Ministarstva ukupno 513.140 hrvatskih branitelja od kojih 426.345 živih.
Budući da je od početka rata prošlo 30, a od okončanja 26 godina, ovo značajno povećanje broja branitelja nakon donošenja novog Zakona, u Ministarstvu hrvatskih branitelja objasnili su time da mnogim braniteljima iz raznih razloga ranije nije bio priznat status.
Invalidske mirovine prima 52.478 branitelja
Konkretnije, godine 2009. izmjenama i dopunama tadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji bilo je onemogućeno daljnje priznavanje statusa hrvatskog branitelja. No, tu je odluku Ustavni sud ukinuo već 2010. godine. U Ministarstvu hrvatskih branitelja objašnjavaju kako se dio braniteljskih statusa ostvarenih u protekle četiri godine zapravo odnosio na postupke započete prije 2009. godine, koji su u međuvremenu pravomoćno okončani.
Javnost vjerojatno zanima koliko je povećanje broja hrvatskih branitelja u protekle četiri godine utjecalo i na povećanje izdataka za braniteljske mirovine te koliko osoba ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Podatke smo dobili od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Prema podacima HZMO-a za studeni ove godine, ukupno je bilo 70.826 korisnika braniteljskih mirovina. Od tog broja, najviše – njih 52.478 - prima invalidsku mirovinu. Obiteljsku mirovinu prima njih 14.929, dok je 2040 korisnika najniže mirovine, a 1379 korisnika starosne mirovine prevedene iz invalidske.
Za braniteljske mirovine 830 milijuna kuna više
U 2020. godini rashodi za mirovine hrvatskih branitelja koje se ostvaruju temeljem ZOHBDR-a iznosili su 4.908.978.231 kunu, a 2021. godine će iznositi približno 5,021 milijardu kuna – rekli su nam u HZMO-u. Otkako je 2017. donesen novi Zakon o hrvatskim braniteljima, godišnji rashodi za braniteljske mirovine veći su za skoro 830 milijuna kuna. U HZMO-u napominju da je to u prvom redu rezultat redovnih usklađivanja svih mirovina kroz proteklo razdoblje: 3,66 posto u 2018. godini, 3,62 posto u 2019., 2,12 posto u 2020. i 3,03 posto u 2021. godini.
''Naglašavamo da što se tiče prava iz mirovinskog osiguranja da su te odredbe novoga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) stupile na snagu 1. siječnja 2019., osim instituta nove najniže braniteljske mirovine te prevođenja stare najniže braniteljske mirovine na novu najnižu mirovinu koje su stupile na snagu 1. ožujka 2018. za razliku od ostalog dijela ZOHBDR-a koji je stupio na snagu 14. prosinca 2017. godine'', kažu u HZMO-u.
'Nema znatnijih izdataka u odnosu na prijašnji Zakon'
Također ističu da se novi Zakon, za razliku od prijašnjeg, odnosi samo na prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji su sudjelovali u borbenom sektoru te da stoga nema znatnijih izdataka za mirovinu u odnosu na prijašnji Zakon.
U HZMO-u su objasnili i način stjecanja braniteljskih mirovina.
''U novom Zakonu status hrvatskog branitelja stječu i naoružani pripadnici Narodne zaštite koji su izravno sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ujedno, omogućuje se kao novouvedeno pravo stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema novome Zakonu i za članove uže obitelji iza umrlog hrvatskog branitelja HRVI iz Domovinskog rata I. do IV. skupine koji su bili korisnici invalidske mirovine prema ZOHBDR-u s pravom na doplatak za pomoć i njegu do smrti, te iza umrlog hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata od V. do X skupine, osiguranika ili korisnika mirovine prema općem propisu i prema propisima o pravima hrvatskih branitelja.
Nadalje, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koja su određena prema ZOHBDR-u/ZOPHBDR-u propisano je da se po nastupu starosne dobi prevode na starosnu mirovinu u istoj svoti, s time da se za one hrvatske branitelje kojima je ta mirovina manja od najniže braniteljske mirovine umjesto te starosne u koju se prevode određuje najniža braniteljska mirovina pod uvjetom da imaju najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru. Iz navedenih razloga razmatrajući razdoblje od 1. siječnja 2019. do danas u odnosu na razdoblje 2017. i 2018. kada se primjenjivao prijašnji ZOPHBDR došlo je samo do blagog porasta obiteljskih mirovina iza umrlih hrvatskih branitelja iz članka 46. i 47. ZOHBDR-a.''
Značajnije porastao samo broj korisnika najniže mirovine
Ipak, napominju kako je jedino uočen porast korisnika prava na mirovinu u visini najniže mirovine - sa 847 u 2017. na 2023 korisnika koncem listopada ove godine.
''Riječ je o hrvatskim braniteljima koji imaju najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru, a nemaju dovoljno mirovinskog staža za stjecanje prava na svoju osobnu mirovinu u sustavu generacijske solidarnosti, a navršili su starosnu dob propisanu člankom 26. stavka 2. ZOHBDR-a, te im se po navršenoj dobi uz navedene uvjete osigurava pravo na mirovinu u visini najniže mirovine prema članku 49. stavku 3. ZOHBDR-a'', objasnili su u HZMO-u.
Detaljne statističke pokazatelje o mirovinama hrvatskih branitelja i svih drugih kategorija osiguranika mogu se vidjeti OVDJE.
