Na današnji dan 1941. među ovim drvećem okupili su se prvi partizani u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. U početku njih 77 pokrenulo je ideju antifašizma kao reakciju na napad Njemačke na SSSR.
"Bili su mi u partizanima tri strica, otac, i kasnije kako su prerastala braća su isto odlazili u partizane tako da je to u meni ostavilo dubok trag i zato to njeguje", kaže Miloš Branković iz Gline.
Predsjednik Milanović održao je sat povijesti o važnosti antifašizma te naglasio kako je on hrvatski narod svrstao na ljepšu i mirniju stranu.
"Bez tih ljudi i onih koji su ih organizirali hrvatski ljudi i hrvatska reputacija bili bi okaljani kako nisu bili okaljani nikada u povijesti. Kada govorimo o tom savezu hrvatskog i srpskog naroda, bratstvu po oružju i borbi za slobodu, ne fašizmu. Ne moramo reći smrt fašizmu: ne fašizmu, sloboda narodu", kazao je Milanović.
Novu staru krilaticu aktualnog predsjednika podržava i bivši predsjednik.
"Možeš ga zaustaviti jedino da kažeš smrt fašizmu. Sada nije fašizam toliko agresivan, nije toliko moćan, ali on se pojavljuje. Možda je taj izraz i dobar da se kaže: ne fašizmu", rekao je Stipe Mesić.
Ove godine nije bilo premijera pa proslava i nije bila toliko uzbudljiva kao prošle godine.
Među simpatizerima Tita, danas se više spominjalo Tuđmana.
Pobjeda nad fašizmom i uspostava mira - taj je cilj prepoznao i prvi hrvatski predsjednik "Franjo Tuđman i sam sudionik pokreta. Te je 91 predložio da 22. 6 postane državni praznik", izjavio je ministar Malenica u ime Vlade.
"Franjo Tuđman je bio komesar u Zagorju. Dakle, bio je jedan od najsvjesnijih profila komunista. Joža Manolić, Janko Bobetko, Andrija Hebrang - to su sve bili komunisti", istaknuo je Milanović.
Franje Tuđmana iz tog se doba prisjeća i njegov bratić Rudolf Kahlina. Ima 92 godine, a najviše pamti: "Članstvo u partiji, ali ne u Tuđmanovoj nego je Račan bio predsjednik. Tuđmana je srce vuklo iskreno rečeno. I Tuđman je bio vrhovni zapovjednik vojske u Jugoslaviji".
Iako antifašisti tvrde da antifašizam nikada neće umrijeti, mnogi su spomenuli kako mladi o njemu znaju jako malo.
"Revidirana je povijest i u svijesti mladih naraštaja potpuno istisnula istinu o danima Drugog svjetskog rata i o narodnooslobodilačkoj borbi", tvrdi Franjo Habulin, Predsjednik saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.
Poslali su poruku kako se povijesti ne treba sramiti već ju iznova ponavljati kao školsko gradivo. Zajedno s tim znanjem važno je i okrenuti se budućnosti.
