Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, obilježava se u spomen na dan kada je prije 81. godinu osnovan Prvi partizanski odred i prva antifašističke postrojba u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a prigodna svečanost održava se u Spomen-parku Brezovica kod Siska.
Na svečanosti sudjeluju predsjednik Republike Zoran Milanović, a kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin je održao govor i kazao da su se danas okupili u Brezovici kako bi podsjetili na formiranje prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj te da je njegovo formiranje nagovijestilo opći ustanak naroda Hrvatske.
"Ovdje smo da ponovimo da to nije bio ustanak protiv Hrvatske, kako neki danas još zovu onu terorističku ustašku tvorevinu, nego je to bio ustanak protiv naci-fašističkih okupatora", kazao je.
Kazao je i da ne zaziva represiju po pitanju ustaških obilježja, već da poziva državu da se demokratskim sredstvima obrani od, kako je kazao, zakletih neprijatelja demokracije.
"U toj Hrvatskoj ne treba biti mjesta za one koji pisanjem i akcijama vuku prema mračnim stranicama naše povijesti, onom razdoblju za koje će ti isti reći da se ne ponovi nikad. Još jednom, ne zazivam represiju, ali se protivim pasivnosti države kada su u pitanju manifestacije neoustaštva", kazao je.
"Borit ćemo se da antifašizam bude mrtvo slovo na papiru u preambuli Ustava, nego temeljni kamen na kojem mora počivati naše društvo", kazao je Habulin.
Habulin je poručio kako je ključna poruka da je antifašizam živ i da se nikad ne predaje.
'Hrvatski narod je stao među pbojednike'
Nakon Habulina govor je održao ministar Malenica.
"Današnji dan spomen je na važan trenutak u Hrvatskoj povijesti, spomen na dan osnivanja prve antifašističke postrojbe sisačkog partizanskog odreda. Taj simbolički važan potez i stvaranje odreda kao prve antifašističke borbene jedinice označio je prekretnicu u borbi protiv fašizam u ovom dijelu Europe", kazao je Malenica te dodao da je i u pokretu sudjelovao Janko Bobetko.
"Svoju predanost domovini je iskazao devedesetih godina predvodeći hrvatsku vojsku u borbi protiv velikosrpske agresije na naš teritorij. Partizanski pokret okupio je brojne hrvatske građane različitih nacionalnih, vjerskih i etničkih pripadnosti, građane koje je spajao cilj pobjede nad fašizmom i uspostava mira. Taj cilj je prepoznao i Franjo Tuđman, sam sudionik pokreta, te je 1991. predložio da 22. lipnja postane državni praznik", kazao je Malenica.
"Poslao je jasnu poruku da je antifašizam dio identiteta i povijesti Hrvatske, utkan u našu državnost", kazao je.
"Povijesna istina da je hrvatski narod stao među pobjednike 2. svjetskog rata. Dali smo značajan doprinos u slomu nacističkog pokreta u Europi. Fašizam i nacizam u društvu su pobudili ono najgore", kazao je Malenica.
"Dio hrvatskog naroda sudjelovao je u ustaškom pokretu, surađivao s fašistima i nacistima, to je povijesna istina koja se ne može izbrisati i s kojom se treba suočiti. Za vrijeme NDH počinjeni su zločini protiv Srba, Roma, ali i Hrvata koji su se suprotstavljali tom režimu", kazao je.
Malenica je kazao i kako je moderna Hrvatska stvorena na pomirbi i jedinstvu.
"Hrvatski narod je tijekom povijesti znao izabrati stranu pobjednika. Kao članica EU i NATO-a se zauzimamo za prave demokratske vrijednosti. Patnja ukrajinskog naroda podsjetili su nas koliko je mir dragocjen", kazao je Malenica.
Nakon Malenica govor je održao sisačko-moslavački župan Ivan Celjak.
"Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata su najveći heroji u povijesti Hrvatske, ostvarili su san o slobodi, samostalnosti. Granice u kojima je Hrvatska izborili su antifašisti i antifašistička borba", kazao je Celjak.
Celjak je zatim govorio o posljedicama potresa te kazao kako se većina novih izazova u županiji odnosi na sanaciju tih posljedica te da će biti zadovoljni kada se svi vrate u svoje domove.
Kazao je i da kada nije jednostavno da se treba sjetiti predaka koji su se borili protiv fašista, nacista, srbočetnika.
'Pokret stavio Hrvatsku na sigurniju stranu povijesti'
Nakon njega obratio se predsjednik Milanović.
"Dragi prijatelji antifašisti, vi kojih je sve manje koji ste živi i pamtite taj rat i vi koji ste moderni demokratski sljedbenici pogleda na svijet koji je nekada bio važan, a zahvaljujući vama ostaje važan, ovdje ipak nakon toliko godina u Brezovici službeno obilježavamo Dan antifašističke borbe. Zadnje dvije godine pod pokroviteljstvom Vade, što prije nije bio slučaj, što vidim kao dobar pokazatelj. Nije ovo iskorjenjivo i neće ovo tek tako nestati, taj korijen je dubok", kazao je Milanović.
Kazao je kako se u trokutu retorike nalaze etos, patos i logos te da neće uvjeravati da je nešto što govori dobro zato što on to govori, niti će apelirati na emocije.
"Probat ću što je moguće hladnije o jednoj emotivnoj temi reći nekoliko rečenica. Prošle godine obilježavali smo 80. godišnjicu ustanka partizanskog odreda u šumi Brezovica. Taj odred i pokret je hrvatski narod stavio na sigurniju stranu povijesti jer bez tih ljudi hrvatsko ime i reputacija bili bi okaljani kao nikad u povijesti", kazao je Milanović.
Kazao je i kako je NDH bio zločinački projekt, te da ona nije mogla nastati bez da dio naroda Hrvatske to nije odobravao.
"Činjenica da je formiran partizanski odred, sastavljen većinom od Hrvata, govori da Hrvati tu državu nisu prihvatili. Je li danas shvatljivo koji mozak, um, politički program je mogao krenuti u pokolje i masovne egzekucije Srba na Kordunu, Baniji, Gudovcu kraj Bjelovara. Do 22.6.1941. godine je tisuće sugrađana srpske nacionalnosti bilo eliminirano", kazao je Milanović.
Kazao je i da su zločini među Židovima neshvatljivi te da su korijeni antisemitizma bili plitki.
"U Dalmaciji, gdje je partizanski pokret bio najjači, antisemitizma nije bilo. Suluda, ničim objašnjiva politika, prijetila je da baci križ na hrvatski narod. Iz činjenice da su 1941. godine svi osim Nade Dimić bili Hrvati, nije pošteno izvlačiti poseban politički kapital. Ti ljudi su bili Hrvati i u kasnijim godinama, oni koji su preživjeli, a to je polovica njih, bili godinama kasnije aktivni, Bobetko, Špiljak, otac Radimira Čačića su starili i mijenjali se, ali su 1941. bili komunisti", kazao je Milanović.
Kazao je da je cilj bio sovjetska Hrvatska te da su komunisti taktizirali dok Njemačka nije napala Sovjetski savez.
"Kada ga je Njemačka napala, grupa od 78 sisačkih komunista se sklonila u šumu i počela ustanak. Ove stvari nikoga ne trebaju smetati, ali su naprosto istina. Istina je da je savez po oružju Srba i Hrvata jedna od najveličanstvenijih stvari koja se dogodila, danas potpuno nejasna, kao da se nikada nije dogodila. To što se događalo između jednog dijela Hrvata i Srba, onog svjesnijeg i boljeg, to je danas daleka prošlost. Kako se dogodilo da deseci tisuća, 200 tisuća Hrvata završi u partizanskom pokretu koji su vodili komunisti. Franjo Tuđman je bio komesar, Joža Manolić, Andrija Hebrang, to su bili komunisti, komunisti staroga kova. To se treba reći", kazao je.
'Za antifašizam u Hrvatskoj opasnosti nema'
Kazao je kako se treba sjetiti koliko je borba partizanskog odreda bila uspješna.
"1945. ti ljudi koji su bili prije svega komunisti vodili su računa o nacionalnim interesima, o tome da su neki teritoriji Hrvatske posebno na obali, s kojima se kukavički i traljavo trgovali 1941., dijelovi Dalmacije, Istra koja je uzeta nakon 1. svjetskog rata, da je trenutak u kojem pametan i brz treba reagirati, da se taj prostor, kad je Istra u pitanju, etnički bio miješan, pripoji konačno Hrvatskoj. Tvrditi da je Istra više Hrvatska ili Talijanska je uzaludno. Ako pitate Talijana ona je više talijanska, ako pitate Hrvata više je hrvatska. Tu razliku činili su dalmatinski partizani koji su bili najprekaljenija udarna snaga, to je bio slavni 8. korpus Dalmacije. Oni su za Hrvatsku u prvih pet dana 1945. godine u desantu na Istru i Trst donijeli u hrvatski posjed hrvatsku Istru. Ti su ljudi bili hrabri i onaj tko ih je vodio bio je uspješan i pametan", kazao je Milanović.
Milanović je kazao da su zločini nakon rata činjenica, da su se dogodili nad Hrvatima te da su u tome sudjelovali i Srbi i hrvatski komunisti. Kazao je da je o tome šutio i Hebrang i Tuđman, ali da ih danas zbog toga ne treba osuđivati.
"Imam razumijevanja za njihovu mladost i ideale. Da bismo djeci koja pokazuju sve manje interesa, i unucima govorili o ovim stvarima ne smije biti dogme jer smo na sigurnom terenu, na pobjedničkoj strani povijesti. Ona je pobjednička", kazao je.
"Ovo što govorim, govorim s najboljim namjerama i vjerujem da se ovoga nitko ne treba stidjeti i bježati, jer istina je na našoj strani. Dali smo obol pobjedničkoj vojsci, naši preci borili su se na strani dobra i o tome moramo govoriti svaki dan", kazao je Milanović.
Poručio je i da za antifašizam u Hrvatskoj opasnosti nema, ali da bi živio kao sjećanje treba raditi s mlađima.
