Turizam će se zasigurno oporaviti od šoka prouzročenog koronom, a potencijalno će se i mijenjati, vjeruje mr. sc. Neda Telišman-Košuta iz Instituta za turizam u Zagrebu. Već godinama raste svijest da se Hrvatska treba orijentirati prema održivom turizmu visoke dodane vrijednosti, a korona bi tu nužnu preobrazbu mogla ubrzati.
Hrvatska je ove godine uspjela postići dobre rezultate, i to zbog dobrog upravljanja koronakrizom tijekom proljeća, kada je stekla reputaciju razmjerno sigurne zemlje, a gosti iz velikih europskih emitivnih tržišta mogu u Hrvatsku doći automobilom. Nadalje, u strukturi hrvatskih smještajnih kapaciteta prevladava obiteljski smještaj što je ove godine bila prednost jer omogućuje distanciranje ljudi, njihovu bolju izolaciju i pruža viši osjećaj sigurnosti. Četvrti razlog proizlazi iz inače velike boljke - sezonalnosti koja je u ovoj situaciji bila manje štetna s obzirom na to da se jenjavanje pandemije u Europi i otvaranje granica dogodilo u doba kada mi počinjemo ostvarivati glavninu prometa.
Što se tiče budućnosti, ''iako su turistički proizvodi koji se odvijaju na otvorenom i podrazumijevaju više individualizma – primjerice ''outdoor proizvodi'', nautika, obiteljski odmor i slično – bili manje pogođeni i brže će se oporavljati, to naravno ne znači da je došao kraj industriji skupova i evenata ili kruzingu. U neposrednoj budućnosti, malo će postati još ljepše. Manja krstarenja, osobito ako su visokokvalitetna, imaju bolju perspektivu. Mali skupovi također imaju bolje izglede. Mislim da ćemo vidjeti više inovativnijih rješenja kada je riječ o mjestima organiziranja takvih skupova, uključujući onih na otvorenom'', kazala je u razgovoru za Novi list Telišman-Košuta.
Turizam će se, kaže, sigurno oporaviti i nakon ove krize, a ''brzina će uvelike ovisi o tome kada će se pronaći, primijeniti cjepivo i lijek protiv koronavirusa, kao i o njihovoj učinkovitosti te kako će se razvijati naš suživot s koronom. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, trebat će proći dvije i pol do četiri godine da bi se turizam vratio na volumen potražnje i potrošnje iz 2019. godine – pod uvjetom da se iduće godine pandemija obuzda i život postupno normalizira''.
Kad je, pak, riječ o promjenama u turizmu, otvara se pitanje upravljanja brojem osoba na plažama, tokovima posjetitelja na atraktivnim lokacijama, kao i propitivanje nosivog kapaciteta destinacija, a realno je da će se mijenjati i odnos prema okolišu te bi se mogle ubrzati promjene društvenih vrijednosti. Također, iskustvo pandemije će pridonijeti promjeni odnosa prema zdravstvenoj sigurnosti.
''Upravljanje turizmom i njegovim razvojem za nas u Hrvatskoj je središnji problem i središnja tema. Nema dvojbe da je naša strateška orijentacija razvoj održivog turizma. Ali, da to ne bi ostala samo fraza, nužno će biti odgovoriti na pitanje koliko je turizma dovoljno te početi upravljati prostorom, poreznom politikom, ljudskim resursima te se prilagođavati promjenama u ponašanju potrošača i tržišnim trendovima'', zaključuje Telišman-Košuta.
