Hrvatska je u razdoblju od 2009. do 2017. zabilježila povećanje broja turista od čak 130 posto i po tome je druga u EU, odmah iza Litve koja je imala rast broja turista od čak 189 posto. No, Litva ranije nije imala turističkih potencijala niti je bila neka posebna turistička sila, što rezultat Hrvatske čini još dojmljivijim. S druge strane, Hrvatska prednjači u Europi po broju kreveta u hotelskom i privatnom smještaju - ima ih 255 na tisuću stanovnika, ali nas uglavnom zaobilaze turisti koji na odmoru troše najviše novca.
Sve to pokazala je analiza portala Politico o europskim turističkim trendovima, temeljena na podacima Eurostata, Europskog statističkog ureda. Ukratko, sukus analize Politica glasi: turizam u Europi doživljava procvat, ali ne izmamljuje svima jednak osmijeh na lice.
Turizam raste prekomjernom brzinom
Pritom je jedan od većih problema prevelika navala na turističke destinacije, navala koja ugrožava postojeće komunalne i infrastrukurne kapacitete. Zbog toga, primjerice, Barcelona nastoji zaustaviti gradnju novih hotela, a u Parizu je slavni muzej Louvre u svibnju bio zatvoren zbog štrajka osoblja potaknutog, kako rekoše, neviđenim povećanjem broja posjetitelja, a time i pogoršanja uvjeta rada. U Amsterdamu su, pak, pokrenuli kampanju "Uživaj i poštuj" povisivši kazne za turiste koji se opijaju i mokre na javnim površinama. Ta tri grada, skupa s još njih sedam, ove godine s zajednički objavila priopćenje iskazavši zabrinutost zbog "eksplozivnog rasta" Airbnba i drugih internetskih stranica koji nude smještaj turistima.
Sve u svemu, turizam u Europi raste prekomjernom brzinom, a sami građani EU turistički putuju više nego ikada prije.
Nakon pada izazvanog ekonomskom krizom i recesijom, broj noćenja u turističkom smještaju neprestano raste diljem EU. Već spomenuta Litva zabilježila je u tom razdoblju rast broja noćenja od čak 189 posto, a drugoplasnirana Hrvatska 130 -postotni rast. Na drugoj strani je Irska koja je u istom razdoblju imala rast od tek dva posto. U te podatke uključeni su i turisti koji putuju unutar svojih zemalja.
Hrvatska uz bok vodećim turističkim silama
Vodeća europska turistička destinacija i dalje je Španjolska gdje je 2017. godine zabilježeno više od 305 milijuna noćenja inozemnih gostiju. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (279 milijuna noćenja), Italija (210 milijuna) i Francuska (133 milijuna), a izvrsno se drži Hrvatska na osmom mjestu (ispred nas su još Grčka, Austrija i Njemačka) s nešto više od 80 milijuna noćenja. Pritom valja istaknuti kako 83 milijuna turističkih noćenja u golemoj Njemačkoj statistički jest, ali faktički nije isto kao i 80 milijuna u malenoj Hrvatskoj. No, kada se u tu statistiku uključe i domaći gosti, prestiže nas Nizozemska i Hrvatska pada na deveto mjesto, a na prvom mjestu Španjolsku zamjenjuje Ujedinjeno Kraljevstvo.
To nam govori o niskom standardu i sve manjem broju domaćih turista u Hrvatskoj.
Slično je kada se u analizi Politica pogledaju ljestvice turističkih top-destinacija. Uzimu li se u obzir samo strani turisti, tada je hrvatski Jadran drugi u Europi iza Kanarskih otoka (a ispred Baleara, Katalonije, talijanske pokrajine Veneto, pokrajine Île-de-France u Francuskoj, Andauzije, Tirola, Londona...) a kada se u to ubroje i domaći turisti, tada hrvatski Jadran pada na treće mjesto jer ga pretječe Katalonija.
To potvrđuje i statistički podatak da su Malta i Hrvatska 2017. godine imale skoro 20.000 noćenja stranih turista na domaćih tisuću stanovnika.
Imamo puno kreveta, zaobilaze nas najveći potrošači...
U EU je oko 31 milijun kreveta u turističkom smještaju, a trećina tih kapaciteta otpada na Francusku i Italiju. No, kada usporedimo broj kreveta s brojem stanovnika, Hrvatska je na prvom mjestu s 255 turističkih ležajeva na tisuću stanovnika. Slijede Grčka i Austrija s oko stotinu kreveta na tisuću stanovnika.
Što se tiče potrošnje turista, najviše troše turisti iz Švedske i Danske, a najmanje oni iz Bugarske. Švedski turist na turistička putovanja u 2017. je u prosjeku potrošio 6219 eura, a danski 4206 eura, dok hrvatski turist potroši gotovo deset puta manje od švedskog - 683 eura. I taj podatak mnogo govori o hrvatskom turizmu jer Danci i Šveđani većinom zaobilaze Hrvatsku, a najdraže im je odredište Španjolska. Time se potvrđuje i ona stereotipna tvrdnja da u Hrvastku uglavnom dolaze turisti slabijue platežne moći.
EVO KAKVI SU ZAPRAVO STRANI TURISTI: Poljaci ponesu sve sa sobom, Ukrajinci vole roštiljati, Norvežani stalno polugoli…
