"Najprije su nas pravilnicima prisiljavali da prepustimo kvote za izlov tuna tunogojilištima, a sada ispada da mi nismo lovili pa nam oduzimaju kvote", požalili su se ribari na prosvjedu u Zadru kamo su stigli svojim ribarskim brodovima s cijelog Jadrana. Tvrde da se s pomoću pravilnika i do sada pogodovalo tunogojilištima. A ona će, ovim novim pravilnikom, biti u poziciji monopolista.
"Naši didovi i očevi sticali, a nama oduzeli", poruka je 19 brodova tunolovaca pristiglih na prosvjed u Zadar sa zadarskog područja, ali i sa Brača i Korčule. Novim Pravilnikom o ribolovu plavoperajne tune oni bi ostali bez svojih 35 posto izlovne kvote.
Novim pravilnikom na tunolov bi imali pravo samo oni koji su bili u tunolovu zadnje četiri godine.
"Oni koji nisu lovili, nisu lovili ni do sad, nego su te kvote plasirali na druge načine prema onima koji su lovili. A ja mislim da kvote treba dati onima koji se bave tunolovom. Do sada se tim kvotama raspolagalo neću reći na nezakonit način, ali daleko od toga, ali na način koji definitivno nije bio primjeren", tvrdi ministar poljoprivrede TomislavTolušić.
A to su uglavnom brodovi s farmi za uzgoj tuna. Jedno od takvih tunogojilišta ima i general Ante Gotovina.
"Jednostavno su pravilnici bili takvi gdje jednostavno ako mi ne ustupimo kvotu, jer su sve bile sitne kvote, nismo imali dovoljno da jedan brod može izaći van nego se moralo skupljati pet brodova, šest i više i onda smo mi to morali ustupati drugome", objasnio je predsjednik Udruge plivaričara tunolovaca Edison Boško.
Oni su tunogojilištima ustupali kvote uz manju naknadu, a onda im prodavali sitniju mješovitu ribu za prehranu tuna. Bez dozvola za tunolov 19 članova Udruge plivaričara tunolovaca, tunogojilišta ostvaruju monopol kojim mogu sniziti i cijenu mješovite ribe u otkupu.
"Očito da je to bilo napravljeno ciljano. Mi nismo protiv nikoga, ali smatramo da naša stečena prava koja imamo da moramo zadržati. Moj brod danas s tunolovkom vrijedi od 500 do 700 tisuća eura. Ja vam mogu reći da moj brod ne vrijedi ni upola manje ukoliko mi se oduzme pravo tunolova", otkriva predsjednik Ceha za ribarstvo Udruženja obrtnika Zadar Neven Vitlov.
Predlažu zato Vladi kompromis u kojem bi se oni od svojih ukupnih 35 posto kvote odrekli osam posto u koristtunogojilišta. A sad je logično pitanje kad će hrvatska tuna doći i na hrvatske stolove.
U masovnu potrošnju teško da će na hrvatske stolove ikad stići. Riječ je o skupoj ribi, koja u Japanu dostiže i cijenu od stotinu američkih dolara po kilogramu. Kod nas postoje četiri tunogojilišta i već sad izvoze po cijelom svijetu. Cijenjeni restoran Nobu koristi samo tunu iz Kali. Zato, teško da će se plasirati ova tuna po nižim cijenama u Hrvatskoj.
