Danas su točno tri mjeseca otkako je Hrvatska postala članicom schengenskog prostora, najvećeg područja slobodnog kretanja u svijetu. Bezvizni režim kretanja unutar Europske unije omogućuje lakši, brži i jeftiniji protok ljudi i roba.
Najavljujući ulazak u Schengen, premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u prosincu prošle godine rekao je da će Hrvatska time "biti snažnija, otpornija, zaštićenija, manje izložena, privlačnija, sigurnija, pouzdanija za sve koji hoće doći poslovati, ulagati ili biti turisti u Hrvatskoj".
Umjesto pojeftinjenja - poskupljenja
Neke od ključnih blagodati bivanja unutar Schengena su ukidanje graničnih kontrola na granicama sa Slovenijom i Mađarskom, ukidanje terminala u zračnim lukama (koje je stupilo na snagu prošle nedjelje, 26. ožujka, prelaskom na ljetno računanje vremena), putovanje u bilo koju zemlju članicu EU-a samo s osobnom iskaznicom, brže dopremanje roba i shodno tomu rast vrijednosti robne razmjene…
Što se tiče ovog posljednjeg, ulaskom u Schengen automatski padaju troškovi prijevoza i ubrzava se promet roba i usluga. Mnogi su očekivali da će slobodniji protok i manji troškovi transporta rezultirati i nižim cijenama proizvoda. To se u prva tri mjeseca otkako je Hrvatska dio Schengena, nije dogodilo. Štoviše, u ožujku je poskupjelo čak šezdesetak proizvoda, mahon neprehrambenih, u rasponu od 5 do 10 posto. Uglavnom je riječ o proizvodima multnaconalnih kompanija.
'Bilo je nerealno očekivati pad cijena'
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je bilo nerealno očekivati pad cijena zbog ulaska u Schengen. Općenito, kaže Novotny za Net.hr, učinci ulaska u Schengen, barem oni ekonomski, ne mogu se vidjeti u tri mjeseca.
''Svi integracijski procesi poput ulaska u europodručje i Schengen, prije toga i ulazak u Europsku uniju, imaju dugoročne učinke. Nije to samo pitanje hoće li pojeftiniti carinska procedura. Radi se o bitno drugačijem pogledu investitora i, općenito, interesa poslovne zajednice za naš ekonomski prostor. Mi danas vidimo direktne učinke tih procesa u rastu interesa stranih ulagača za domaća poduzeća i osobito za domaće nekretnine. Nekome se to sviđa, nekome ne. No, indirektni učinci puno su veći od onih direktnih tipa hoće li kamion stajati na granici sat vremena manje nego prije'', ističe Novotny.
'Učinci će biti vidljivi za nekoliko godina'
Tri mjeseca nedovoljna su za procjenu rezultata. Učinci ulaska u Schengen, kaže Novotny, bit će vidljivi kroz nekoliko godina.
''Znate da ja baš nisam apologet vlade, ali treba reći da je ulazak u Schengen njeno stvarno veliko postignuće. To je dobar znak investitorima i poslovnoj zajednici. Hrvatska je nakon ulaska u europodručje i u Schengen postala dio integriranog srednjoeuropskog prostora. Neposredne posljedice neće biti uštede na carinskim procedurama, nego će to biti slobodno kretanje ljudi i kapitala te konvergencija cijena i plaća. Plaće će rasti, već sada to vidimo. Ako netko u zapadnim dijelovima Hrvatske ne može ostvariti željene uvjete na tržištu rada kakve želi, odlazit će tamo gdje ih može dobiti, u Sloveniju ili Austriju, a da neće morati mijenjati mjesto boravišta. To je proces koji je tek započeo i nije još lako vidljiv, ali se događa i razvijat će se. Integracijski procesi puno su važniji od kratkoročnih učinaka. Pad cijena nije povezan s time'', objašnjava Novotny.
'Cijene će rasti, ali će rasti i plaće'
Cijene rastu zbog vanjskih šokova, kaže, a u dogledno vrijeme nastavit će rasti i zbog unutrašnjih šokova poput rasta troškova, ali i plaća.
''Sav taj novac koji vlada pušta iz proračna prema tržištu, utjecat će na povećanje potražnje i održavanje potrošnje. Danas (razgovarali smo u petak, nap.a.) objavljeni su podaci o potrošnji u prva tri mjeseca ove godine koji govore da ona raste. Zapravo je nevjerojatno koliko raste realna potrošnja kućanstava. Drugim riječima, kućanstva imaju dovoljno novca i onda vrše pritisak na cijene tako što traže robe kojih nema dovoljno. Nije riječ o troškovnom utjecaju na inflaciju, nego o ponudi i potražnji. Nema dovoljno roba, na novi ili rabljeni automobil čeka se i po godinu dana'', napominje Novotny.
U tom smislu, dodaje, vidi pozitivne učinke.
''Ne pozitivne učinke na cijene - jer one će rasti, ali će rasti i plaće, nego na intenziviranje ekonomske aktivnosti i povećan interes ulagača. Pa da nismo ušli u eurozonu i Schengen, investicija velikog američkog ulagača (Jabil) - gradnja tvornice za proizvodnju mikroprocesora u Osijeku sigurno se ne bi dogodila. To je najveća investicija u realnom, industrijskom sektoru u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina', kazao je Novotny.
