"Trenutno se nalazimo u ulici Portal de Angel koja je jedna od najvećih ulica u centru grada koja je prepuna dućanima. A svi ovi iza mene koje vidite, nedjeljom ne rade. Ali nećemo ostati gladni, postoje mali dućani, supermarketi i kod njih možemo kupiti hranu", kazala je Mirta Kišak Koch iz Barcelone.
"Rad nedjeljom ne spominje se puno u svakodnevnom životu u Austriji. Taj zakon je tu odavno, ljudi su se već navikli. Brzo se navikneš nakon što par puta ostaneš gladan", rekla je Lea Kapetanović iz Beča.
"Trgovine su obično otvorene subotama do navečer i nedjeljama do popodneva. I premda ovo odgovara mnogim kupcima, većinom su nezadovoljne trgovkinje i trgovci", kazala je Ema Čepon iz Ljubljane.
"Da, radi se nedjeljom! Vjerojatno jer ljudi ne stignu kupovati preko tjedna, rade tuta forca, tako da se kupuje i šopingira i dalje nedjeljom", kaže Valentina Petković iz Amsterdama.
Puno zemalja rad nedjeljom brani ili ograničava
Ali Nizozemska je ipak iznimka, među liberalnijima je i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali puno više zemalja rad nedjeljom ili brani ili ograničava.
O ekonomskoj koristi rada nedjeljom raspravljao je i njemački Ustavni sud te zaključio da financijska korist nije iznad prava radnika da taj dan budu s obiteljima. Ipak u Berlinu dućani mogu raditi 10 nedjelja godišnje. Slijede li u Hrvatskoj slične kombinacije?
Zabrana rada nedjeljom u Hrvatskoj je dvaput neslavno završila. Ustavni je sud 2004. a zatim i 2009. godine srušio odluku. Prvi put jer se nije poštivala jednakost poduzetnika, a drugi put jer zakon nije štitio radnička prava.
Katarina Peović i Željka Markić na istoj strani
Rad nedjeljom nije isključivo svjetonazorsko pitanje. Protiv je i Katarina Peović i Željka Markić i Sindikat trgovine koji sudjeluje u kreiranju novog zakona.
"Treba zakon dobro pripremiti, treba sve uskladiti da svi budu u jednakoj poziciji. Da se ostvari gospodarski cilj, ali i da radnici budu zadovoljni i da se građani mogu kvalitetno snabdjeti", kazala je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.
Time se vode i ministri Ćorić i Aladrović koji su u ponedjeljak održali prvi sastanak sa sindikalcima. "S druge strane je jasno da je Hrvatska zemlja u kojoj BDP sektor turizma i djelatnosti oko 20 posto BDP i samim time moramo tijekom sezone osigurati određenu fleksibilnost", kaže ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
Zašto ne rad nedjeljom?
To bi značilo da će određeni broj nedjelja ipak biti radan, ali pod uvjetom da se radnika plati najmanje 50 posto više. Dosad je u zakonu pisalo samo da plaća mora biti povećana, ali ne i koliko.
"Zašto ne rad nedjeljom? Prvo, radnici tako žele, drugo zbog Europske socijalne povelje da svaka država dan tjednog odmora održava u skladu s običajima i tradicijama, nije sporno što je to u Hrvatskoj. Zato jer rad nedjeljom ne donosi takvu ekonomsku korist o kojoj se priča", rekla je Štulić.
Vlada si je dala rok do 1.12. dotad bi prijedlog zakona, obećavaju u Vladi, trebao biti gotov.
