Na ta i slična pitanja odgovorio je bivši policajac Miroslav Klarica, vlasnik jedine licencirane privatne detektivske agencije na području Splita.
Fotografije s ljubavnicom
"Ne smijemo raditi ništa što je u suprotnosti sa zakonom. Materijal koji prikupimo može se koristiti kao dokaz u kaznenom ili bilo kojem drugom sudskom postupku. Uvjet je da ga je pribavio licencirani privatni detektiv. Klijenta odmah upozoravamo što možemo zakonski raditi za novac, a što ne.
Primjerice, mi možemo u nečiji privatni prostor ući samo uz dozvolu vlasnika, ali ako vas fotografiramo s javne površine kako s ljubavnicom u svom stanu, pokraj prozora na kojem nisu navučene zavjese ili spuštene rolete, izmjenjujete nježnosti ili, primjerice, šetate goli, onda to znači da niste poduzeli sve da se zaštitite od tuđeg pogleda. Je li to zato što vas nije briga ili ste zaboravili, to nas ne zanima", pojašnjava Klarica u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Klarica pojašnjava da je danas vrlo lako u nečiji poslovni kompjutor ubaciti "trojanca", virus kojim onda nesmetano kupite informacije o poslovanju tvrtke, ili, primjerice, dođete kao klijent u nečiji ured, neprimjetno "zalijepite" bubu za stolicu ili ubacite u vazu s cvijećem, i onda na taj način skupljate podatke koji se onda mogu koristiti za razne svrhe, pa i ucjene.
Detektiv otkriva da se špijunska oprema počela masovno koristiti. Ima naprava, dodaje, koje se ne mogu tako lako otkriti, koje su pasivne i koje se mogu otkriti samo termovizijskim kamerama ili nelinearnim detektorom.
Zanimljiv je podatak da privatne detektive traže političari prilikom smjene na lokalnoj i državnoj razini.
"Naime, oni koji dolaze na gradonačelnička, načelnička i druga mjesta u pravilu se boje da je njihov prethodnik ozvučio određeni prostor ili vozilo. Imamo i čelnika sportskih klubova koji traže od nas da im 'očistimo' ili provjerimo prostor u kojem dogovaraju poslove. Za detekciju imamo opremu koju koristi FBI i mnoge druge zapadne sigurnosne službe", kaže vlasnik splitske agencije.
Nasilje na internetu
Otkriva kako podaci pokazuju da, primjerice, više od 40 posto djece mlađe od 12 godina na internetu gleda pornografiju, da je oko 46 posto djece doživjelo nasilje preko Facebooka, te da je svako drugo dijete na društvenim mrežama bilo izloženo intimnim pitanjima.
Kaže da s imali slučaj 14-godišnje djevojčice koja je dugo vremena komunicirala s "prijateljicom". Naposljetku su otkrili da je "prijateljica" ustvari 50-godišnji muškarac iz Pakistana.
