Demograf Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pojasnio je demografske trendove u Hrvatskoj tijekom epidemije koronavirusa. Istaknuo je da je ona snažno utjecala na smrtnost, zbog čega smo u 2020. imali najveći broj umrlih još od Drugog svjetskog rata.
“Imamo najveći broj umrlih ikad od kad se prati statistika, od Drugog svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta od 14 promila, vrlo vjerojatno će nam se smanjiti očekivano trajanje života. Ne bih se iznenadio da to bude u onoj mjeri da nas vrati deset godina unatrag prema očekivanom trajanju života. Toliko rasprave o tome je li ovo obična prehlada”, poručio je Čipin.
Posljedica dva učinka
Dodao je kako je smrtnost od koronavirusa posljedica dvaju učinaka. Naime, ubrzava se smrt onih koji su pri kraju svog života, a mnogo ljudi umire puno prije nego što su trebali, pojasnio je Čipin.
“Ubrzava se smrtnost ljudi koji su pri kraju svog života i imate preranu smrtnost. Ne znam točno koliko je takvih ljudi, ali sigurno ima ljudi koji su umrli čak i puno godina prerano nego što su trebali. Smeta me što se u izvješćima u umrlim spominju komorbiditeti kao da se to opravdava, ali ti komorbiditeti su visok krvni tlak, pretilost. To nije nešto zbog čega ljudi danas ne bi mogli još živjeti”, istaknuo je Čipin.
Epidemija odgodila popis stanovništva
Pojasnio je i zbog čega je odgođen popis stanovništva, koji je trebao početi u travnju. Istaknuo je, pritom, kako to nije uobičajeno te se ponovno vratio na Drugi svjetski rat, točnije 1941. godinu, kada je jedini put kod nas dosad odgođen popis stanovništva. Prema njegovo mišljenju, krivac i za ovo je epidemija.
“Epidemiološki razlozi su sigurno opravdani jer popis mora biti visoko kvalitetan, odaziv mora biti što je najviše moguć, a treba se voditi računa i o zdravlju, ne samo ljudi koji će biti popisani nego i popisivača. Danas u situaciji kad imate ljude u bolnicama, na respiratorima, u izolaciji upitno je kakva će biti kvaliteta podataka. Tu su i pretpopisne aktivnosti, moramo napraviti dobru generalnu probu. Mislim da probni popis ne smije ići u ovakvom trenutku, i njega bi trebalo odgoditi jer je to složen pothvat koji državu košta 160 milijuna kuna”, rekao je demograf te potom objasnio kad bi bilo najbolje popisati pučanstvo.
“Najbolji trenutak za održati ga je kad bude sigurno, kad ne bude ovakve epidemiološke situacije. Rano proljeće ili početak jeseni, 10. mjesec su neki popisni dani, a moj osobni stav je da bi ga trebali odgoditi za godinu dana. Moramo ga napraviti do 2023. godine. Mislim da će ovaj popis, kad se provede, biti zadnji ovakav tradicionalni i da ćemo silom prilika morati ići na sustav registara”, zaključio je Čipin.
