KAKVE SU IM NAMJERE? /

Tko sve želi biti predsjednik Hrvatske? Kandidati iz drugog plana žele na čelo države

Kolinda Grabar Kitarović, Zoran MIlanović, Miroslav Škoro nisu jedini kandidati za predsjednika Republike

27.8.2019.
10:55
VOYO logo

Za predsjednika su se kandidirali i jedan bivši ministar unutarnjih poslova, jedan bivši potpredsjednik Vlade, jedna članica antikapitalističke i antisistemske stranke te jedan postdoktorand s prestižnog Princetona.

''Odlučio sam se kandidirati jer je stanje u domovini katastrofalno'', poručio je Ante Simonić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Kad vidite ovoliku količinu nepravde hrvatskom društvu i ako imate imalo srca, ne možete ostati ravnodušni i ne reagirati'', smatra Dejan Kovač.

''Razlog zašto sam se kandidirala je da upozorim na podzastupljene ideje u društvu'', objasnila je Katarina Peović Vuković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Želim biti prvi predsjednik koji će okupljati, a ne dijeliti ideološko biće Hrvatske'', naglasio je Vlaho Orepić.

Image
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Katarina Peović Vuković

Katarina Peović Vuković (Tomislav Miletic/PIXSELL)

Četvero je to od desetero kandidata koji žele na čelo države. Ante Simonić, nekad potpredsjednik u Vladi Ivice Račana, danas želi biti predsjednik države, a s obzirom na to da je predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske jedno od pitanja na koje trebaju dati odgovor jest i što misle o vojnicima u Afganistanu.

''Hrvatska je potpisnica niza međunarodnih sporazuma i između ostalog i NATO-saveza. Imamo obaveze i tamo moramo odraditi naš posao najbolje'', smatra Simonić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Nije to sad pitanje potrebe, nego poštivanje međunarodnih ugovora. Kad smo ušli u NATO, dobili smo određena prava, ali i obveze. Kao predsjednik poštivat ću prava i obveze iz tog ugovora'', kazao je Kovač.

''Afganistan je u ovom trenutku obveza i znak ozbiljnosti članstva u tom udruženju'', smatra Orepić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Luka Stanzl/Pixsell

Dejan Kovač (Luka Stanzl/Pixsell)

Za razliku od njih aktivistkinja i teoretičarka Katarina Peović Vuković iz Radničke fronte smatra da vojnici u Afganistanu nisu potrebni te upozorava: ''Nas je svaki vojnik je samo do 2010. koštao 450.000 kuna. Prošle godine smo članstvo u NATO-u platili 31 milijun kuna. To su troškovi koji nisu potrebni''.

Među pitanjima oko kojih se najviše lome koplja su i ona vezana uz pobačaj. Peović Vuković smatra da je to pravo žene, a Kovač poručuje: ''Pravo svake žene je da odlučuje o svome tijelu što želi i za to ću se kao predsjednik zalagati''.

Simonić pak smatra: ''To je tema koja traži dugotrajnu i osmišljenu raspravu, ali onda da se referendumu na kraju odlučimo''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Ante Simonić (Nel Pavletic/PIXSELL)

''Kao napredno društvo trebamo izabrati manje neželjeno i manje loše rješenje, a to je poštovanje prava žene na izbor koji ni u jednom trenutku ne smije doći u pitanje'', istaknuo je Orepić, danas nezavisni predsjednički kandidat, a nekad ministar unutarnjih poslova, koji se i sam nosio s pitanjem migrantske krize.

On danas poručuje: ''Naš najvažniji vanjskopolitički cilj je ulazak u Schengen. Postojeći zakonski okviri definiraju obvezu kad je u pitanju postupanje i zaštita granice, samo trebamo nastaviti posao''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Zatvaranje žice i zatvaranje granica sigurno nije dobar odgovor na migrantsku krizu'', upozorava Peović Vuković.

''S obzirom na to da smo mi do nedavno bili migranti, trebamo postaviti pitanje kako bi se mi osjećali da nam je netko zalupio vrata prije 20 godina. Ja nisam za žice i ograde'', poručio je Kovač.

''Pripadamo jednom civilizacijskom krugu koji je djelomično i kriv što je do takvih poremećaja daleko od Europe i došlo. Ti dešperatni ljudi traže mjesto pod suncem i mi smo dužni pomoći tim ljudima'', napominje Simonić.

Image
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Vlaho Orepić (Goran Stanzl/Pixsell)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednji među ovom četvorkom je postdoktorand s Princetona Dejan Kovač, koji se kao i ostali, zalaže za cijepljenje, ali kad je u pitanju legalizacija marihuane - nisu toliko složni.

''Već se ta marihuana troši i ako postoje za nju i znanstveni dokazi zašto ju ne legalizirati?'', pita Kovač dok Simonić smatra: ''Za pacijente kojima može pomoći, a postoje takve bolesti, svakako treba olakšati dostupnost marihuane. Ostalo treba zakonom kvalitetno regulirati''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Peović Vuković je za legalizaciju kanabisa: ''Dokazano je da on nije sigurnosni problem, sigurno da nije zdravstveni problem, sigurno ne veći nego što su to legalni opijata kao što je to alkohol''.

''Smatram da bi legalizacija marihuane dovela do povećanja dostupnosti, a tim i povećanja konzumiranja što sigurno nije cilj. Još ne'', smatra Orepić.

Četvorka koja želi naslijediti aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović njezin rad ocjenjuje mršavom dvojkom ili jedinicom.

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo