Godišnje na mirovine povlaštenih skupine koje zajedno broje 175 tisuća osoba, čije se mirovine ne određuju prema radnom stažu i uplatama, nego prema pravilima koja proizlaze iz posebnih propisa, odlazi 4,8 milijardi kuna. A dodatna milijarda kuna ide osobama čije su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema novom braniteljskom zakonu iz 2017 godine, piše Večernji list.
Povlaštene skupine
Kada je riječ o većim skupinama, tu su bivši policajci i vojnici na čije mirovine ide 1,4 milijarde kuna, nakon kojih dolaze partizani čiji godišnji budžet za mirovine iznosi 415 milijuna kuna, te pripadnici HVO-a s 241 milijuna, dok domobrani primaju 156 milijuna.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je u najnovijim statističkim informacija podatke o ukupnom stažu povlaštenih skupina koji pokazuju kako je većina povlaštenih mirovina zarađena. Naime, mirovinski staž povlaštenih skupina izuzev mlade braniteljske populacije i HVO vojnika ne razlikuje se od radničkih umirovljenika, piše Večernji list.
Svaki drugi ima od 15 do 24 godina radnog staža
Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane kojima hrvatska država isplaćuje oko tri tisuće kuna mjesečne mirovine imaju najmanje radnog staža i to u prosjeku osam godina. Hrvatski branitelji korisnici invalidske mirovine imaju mirovinu od približno 5500 kuna i prosječnih 20 godina staža.
Svaki četvrti umirovljeni hrvatski branitelj u radnom je odnosu proveo manje od deset godina. Gotovo svaki drugi umirovljeni branitelj ima od 15 do 24 godine staža, dok 15 posto branitelja ima radni staž između 25 i 29 godina, a preostalih 15 posto odradilo je 30 i više godina!
Povlašteni umirovljenici s najvećim mirovinama
Iz skupine povlaštenih umirovljenika najviše staža imaju akademici koji prosječno imaju 42 godine radnog staža, a čija prosječna starosna mirovina akademika iznosi 9888 kuna. Na samom vrhu popisa najbolje plaćenih umirovljenika su političari – bivši zastupnici u Saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori – čija je prosječna starosna mirovina 10.252 kune, i to za 32 godine staža.
Umirovljene djelatne vojne osobe imaju 35 godina staža, a pripadnici bivše JNA 39 godina staža.
Sudionici Domovinske vojske od 1941. – 1945. godine imaju u projeku 35 godina radnog staža, a u toj skupini od 5195 umirovljenika većinu čine primatelji obiteljskih mirovina, uglavnom žene nekadašnjih domobrana i ustaša. Bivši politički zatvorenici s prosječnom starosnom mirovinom od 4414 kuna imaju 35 godina staža.
Novi zakon o braniteljima
Prema novom zakonu o braniteljima osobe koje su umirovljene prema općim propisima, ali s najmanje stotinu dana sudjelovanja u Domovinskom ratu imaju pravo na dodatak od 0,4989 kn po danu sudjelovanju u borbenom sektoru te zajamčenu mirovinu od 2558,25 kuna mjesečno. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navelo je kako je 36.376 dosad umirovljenih radnika iskoristilo tu povlasticu te im se isplaćuje veća mirovina nego što bi primali da se uzme u obzir prethodni staž i plaća.
Godišnja je vrijednost mirovina dosad priznatih prema općim propisima, a određenih prema novom braniteljskom zakonu iz 2017., oko milijardu kuna!
Njaniže mirovine
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je i detaljne 247 tisuća korisnika najnižih mirovina.
Riječ je o mirovinama građana koji su zarađivali minimalnu plaću ili su plaćali mirovinske doprinose na minimalnu osnovicu. HZMO navodi da država najviše doplaćuje poljoprivrednicima i to prosječno 855 kuna. To znači kada bi se poljoprivredne mirovine računale prema uplatama, iznosile bi samo 550 kuna za 21 godinu staža, a s doplatama iznose 1405 kuna mjesečne mirovine.
Obrtnici
Država nadoplaćuje i mjesečne mirovine 12 tisuća bivših obrtnika, čiji prosječni staž iznosi 32 godine, kojima se zbog toga penje mirovina na 1744 kune.
Većinu umirovljenika čija bi mjesečna mirovina bila ispod zakonom zajamčene najniže mirovine ipak čine bivši radnici, njih 200 tisuća čije bi stvarne mirovine bile oko tisuću kuna, za 465 kuna manje od iznosa koji primaju za 30 godina staža. Godišnje država za najniže mirovine koje nisu pokrivene uplatama doprinosa doplaćuje oko 1,6 milijardu kuna, navodi Večernji list.
