Vlasnici vozila u Hrvatskoj svake godine odvoze svoje 'limene ljubimce' na tehničke preglede i registracije ni ne razmišljajući kako cijeli taj sustav funkcionira. Osim tehničkog pregleda, djelomično registracije te izdavanja probnih registarskih pločica, od Nove godine je Centru za vozila Hrvatske MUP u cijelosti prepustio registraciju vozila i prijenos vlasništva. Svoju odluku obrazložili su željom da pojednostave proceduru građanima i tu ne bi bilo ništa sporno da se ne radi o privatnoj tvrtki koju već godinama optužuju za monopol na tržištu.
Sve je počelo sada već davne 1993. godine kada je ministar policije bio HDZ-ov IvanJarnjak. Tadašnja vladajuća struktura Centru za vozila Hrvatske ne samo da je povjerila organizaciju i obavljanje tehničkih pregleda, nego su mu dale i javne ovlasti. Pojednostavljeno, ta je tvrtka dobila ovlasti da donosi podzakonske akte i pravilnike koji se tiču istog tržišta na kojem sudjeluju kao privatni poduzetnici.
Više cijene zbog monopola
U posljednje vrijeme dosta se pričalo o sumnjivim poslovima Centra za vozila Hrvatske, a prvi je o njima u Saboru progovorio zastupnik Živog zida BranimirBunjac.
"Riječ je o privatnoj tvrtki kojoj je netko omogućio da preuzme javne ovlasti, prije svega tehničkih pregleda i registracija. A što je najgore od svega, ta je ista privatna tvrtka preuzela monopol u Hrvatskoj jer od svih tih stanica za tehnički pregled jedan dobar dio je u vlasništvu Centra za vozila Hrvatske, ili u suvlasništvu, no kako god bilo svaka ta stanica mora 8,9 posto uplaćivati Centru koji godišnje uprihoduje između 400 i 500 milijuna kuna, što je vrlo veliki novac", kaže Bunjac za Net.hr.
Zbog tog monopola su i cijene tehničkih pregleda i registracije višestruko više nego u Europi.
"Recimo, kod nas je tehnički pregled vozila za cestovni prijevoz oko 600 eura, a u Sloveniji i Njemačkoj oko 100 eura. Postoje različite nelogičnosti. Recimo, cestarinu plaćamo pet puta. Kod kupnje vozila, kod svake litre goriva koju natočite, kod registracije se još dvije naknade plaćaju te još imamo cestarinu koja je abnormalno skupa u odnosu na sve druge cestarine u Europi", kaže zastupnik Živog zida.
Dodaje da je sasvim jasno da se tu radi o zloupotrebi i podsjeća da je to i službeno utvrđeno.
"Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je još prije više godina donijela zaključak da je ovaj monopol suprotan ne samo Zakonu o tržišnom natjecanju, nego je i suprotan članku 49. Ustava RH kojim je izričito zabranjen monopol", otkriva Bunjac.
AZTN upozorio Vladu
Vrlo brzo smo i pronašli spomenuto mišljenje AZTN-a. "Općenito gledajući, predmetne odredbe Zakona su i dalje protivne načelima i odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i članku 49. Ustava RH jer je riječ o monopolu koji je dodijeljen poduzetniku u obavljanju poslova tehničkog pregleda vozila, koja je djelatnost otvorena i slobodna za sve poduzetnike", stoji u obrazloženju AZTN-a iz 1999. nakon provedene analize. Svoje mišljenje dostavili su Vladi RH, ali ni nakon gotovo 20 godina ništa se na tom polju nije promijenilo.
No, u današnjem priopćenju iz MUP-a poručuju da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Rješenjem od 30. svibnja 2017. godine odlučila "budući na to da stručno-tehnički poslovi vezani uz rad stanica za redovne i preventivne tehničke preglede vozila te poslovi stručnog nadzora nad poslovima stanica za redovne i preventivne tehničke preglede vozila koji su predmet sporazuma CVH i HAK-a, nisu proizašli iz gospodarske djelatnosti u smislu proizvodnje i/ili prometa roba, odnosno pružanja usluga na tržištu, u rješavanju ove upravne stvari CVH i HAK ne smatraju se poduzetnicima u smislu odredbi Zakona o zaštiti zabrane tržišnog natjecanja" stoga je inicijativa odbačena jer nije bilo uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti.
Potkraj 2016. godine je VlahoOrepić, tadašnji ministar unutarnjih poslova iz kvote Mosta, poručio da će preispitati tržišnu poziciju te kompanije, no ubrzo je smijenjen pa je teško nagađati koliko je bio ozbiljan u toj namjeri. Bivša Orepićeva stranka jučer se o .
"Umjesto da država ubire poveliki prihod i poreze vezane uz registraciju vozila, ona se toga odrekla u korist privatne tvrtke. Oni su pak odmah podigli cijene nekih usluga koje su i do tri puta skuplje nego što su bile dok ih je obavljao MUP. Nevjerojatno je kako se država lako odrekla tog kolača, a privatna tvrtka je, primjerice, produljenje registracije sa 66 kuna, povećala na 158,40 kuna", poručuje Mostov NikolaGrmoja i izražava uvjerenje da se ovdje radi o premreženim interesima.
Bunjac tvrdi da su na neki način svi ministri unutarnjih poslova odgovorni za ovu situaciju.
"Posebno HDZ-ovi ministri. Osim Ivana Jarnjaka i IvanaPenića, spominjao se i IvicaKirin, a osobito ministar i kasnije šef HDZ-a TomislavKaramarko. Naime, Centar za vozila Hrvatske je kupio Karamarkovu tvrtku Soboli koja je netom prije kupnje promijenila ime", otkriva Bunjac.
Veza s policijom i HDZ-om
O povezanosti Centra za vozila Hrvatske, bivših policijskih službenika te HDZ-a često se pisalo u medijima posljednjih godina. A čini se kako je ta veza neraskidiva od 1993. godine i donošenja zakona pa sve do danas kada je predsjednik Uprave DavorinPavlović. Primjerice, već spomenuti Ivan Penić, bivši HDZ-ov ministar unutarnjih poslova, od 2005. godine je bio član Uprave Centra za vozila Hrvatske. No, vratimo se kratko na Davorina Pavlovića. Današnji predsjednik Uprave nekada je bio šef tehnike u MUP-u, a od 2005. do 2011. godine je bio jedan od direktora Karamarkove tvrtke Soboli. Brojne su još veze Centra za vozila Hrvatske i bivših policijskih službenika pa je teško vjerovati izjavama ZinajdeStuhne, jedne od vlasnica tvrtke, kako su smiješna nagađanja da su stvarni dioničari tvrtke bivši čelnici MUP-a.
Davorin Pavlović, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske
"Najbitnije od svega - svi ti dioničari, a nema ih puno, se praktički svode na dvije obitelji za koje nikad nitko nije čuo. Nitko ne zna otkud su se stvorili, ali oni spadaju u najbogatije dioničare u Hrvatskoj. Postavlja se opravdano pitanje je li možda netko drugi stvarni vlasnik tvrtke. To bi netko trebao provjeriti, ali tko će provjeriti kad su upletena četvorica-petorica HDZ-ovih ministara, čak i bivši šef stranke, okreću se stotine milijuna kuna...", govori Bunjac i povlači paralelu s Nacionalnim parkom Plitvička jezera.
"To je jedna tvrtka koja služi kao HDZ-ov bankomat", kaže zastupnik Živog zida.
'Promjena neće biti'
Podsjeća da MUP zbog svega ovoga godišnje gubi otprilike 130 milijuna kuna. "Primjerice, policajci godinama nisu mogli ići u mirovine jer im država nije mogla osigurati 20 milijuna kuna godišnje za otpremnine, a istodobno se MUP odricao 130 milijuna kuna. Dakle, na godišnjoj bazi su se odricali za šest godina otpremnina i to zato što je nekome tako odgovaralo. Koliko sam razgovarao s policajcima, oni bi svoje jakne i uniforme trebali mijenjati svakih pet godina, a nose ih po sedam-osam. U tom Centru postoje i različite druge dvojbe, a jedna od njih je zašto i kome Centar daje darove u iznosu od 10 milijuna kuna godišnje. To stoji u njihovu financijskom izvješću", kaže Bunjac.
I na kraju, nastavlja Bunjac, sav se teret onda prebacuje na porezne obveznike, na sve one koji imaju automobile, a posebno su oštećeni vlasnici tvrtki za cestovni prijevoz.
"Definitivno u cijeloj priči postoji sumnja na kriminal, ali čak i da 'hajmo reći nema kriminala - opet se ne smije stvarati monopol. Znate kako je to bilo kod nas, čim se pojavila nekakva konkurencija, odmah su cijene počele padati, a kvaliteta usluge se podignula. Tako isto i ovdje treba postojati konkurencija, a sigurno da u poslu od pola milijarde kuna postoje ljudi zainteresirani za obavljanje tog posla. A možda bi najpoštenije bilo da se taj posao vrati onima kojima i pripada, a to je MUP", poručuje Bunjac.
Nažalost, zaključuje, dok je ova parlamentarna većina na vlasti promijeniti se neće ništa...
MUP: Sve je po zakonu
U već spomenutom priopćenju MUP-a navodi se da je hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama iz 1992. godine ustrojen po uzoru na njemački sustav tehničkih pregleda, a čiji je model prihvaćen i kao europski model. Poručuju da je sve po zakonu bez obzira što se "i do sada u više navrata dovodilo u pitanje zakonitost odredbi kojima je MUP prenio javnu ovlast za obavljanje poslova tehničkih pregleda na Centar za vozila i HAK".
"Dosadašnji postupci koji su tim povodom pokretani nedvojbeno su potvrdili da su netočne i pravno neutemeljene tvrdnje kojima se poslove tehničkih pregleda vozila svrstava u tržišne poslove, pri čemu se navodi da u ovim poslovima postoji nedopušteni monopol", kažu iz MUP-a.
"Iako su se do zakonskih izmjena pojedini poslovi mogli obaviti i u stanicama za tehnički pregled i u policijskim upravama i postajama, takvu mogućnost je koristio iznimno mali broj građana. Primjerice, u 2016. godini od ukupno 1.844.371 produljenja važenja prometne dozvole, čak je 1.832.220 obavljeno u stanicama za tehnički pregled, a tek 12.151 u policijskim upravama i postajama. Dakle, tek 0,66% građana je koristilo mogućnost obavljanja ovih poslova u policijskim upravama i postajama. Kada se analiziraju takve brojke, a vodeći se načelom ekonomičnosti poslovanja MUP-a, očito je da nije bilo u interesu zadržati posebna radna mjesta u svih 20 policijskih uprava i 102 policijske postaje u RH, a kako bi se osigurala usluga za svega 0,6% njenih korisnika", tvrde iz Ministarstva unutarnjih poslova i dodaju da je netočna informacija da su povećane naknade za poslove koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila, nego da je došlo i do smanjenja određenih troškova.
"Suština ove reforme je obavljanje svih poslova koji su povezani s registracijom vozila na istome mjestu", poručuju iz MUP-a.
Marušić: Djelatnost se ne smije liberalizirati i pustiti na tržište
Za mišljenje smo upitali i prometnog stručnjaka Željka Marušića koji nije želio ulaziti u kontroverze oko Centra za vozila Hrvatske.
"Kao prometni stručnjak mogu komentirati samo organizaciju i kvalitetu tehničkih pregleda. To je i dosad, u stručno-tehničkom dijelu, vezanom na kontrolu i uspostavu tehničke ispravnosti vozila koja se registriraju, bilo kvalitetno, odnosno najbolji dio prometnog sustava. Organizacija i kvaliteta tehničkih pregleda motornih vozila jedna je od rijetkih djelatnosti po kojima se možemo uspoređivati s najboljim zemljama u EU-u, 'drugi svijet' smo u usporedbi s istočnim zemljama iz bivše države", rekao nam je Marušić.
"Objedinjavanje svih poslova tehničkog pregleda na jednom mjestu u prilog je građana, koji više ne moraju odlaziti na više lokacija i smanjuje im troškove. Također je dobrodošla novost da se nova vozila ubuduće ne trebaju tehnički pregledavati, što je i logično, jer su prošla višestruke rigorozne kontrole u tvornici. Monopol nije dobar, ali bi li bilo bolje da su tehnički pregledi organizirani u nekom drugom okviru, teško mi je reći", kaže.
Marušić ističe da se ova djelatnost ne smije liberalizirati i pustiti na tržište.
"Od tehničkih se pregleda očekuje da, koristeći najsuvremeniju opremu, kvalitetnim radom i organizacijom dosljedno kontroliraju tehničku ispravnost, uz nultu toleranciju na odstupanja. Ovo sada funkcionira dobro i stručno transparento, jer je sustav pod videonadzorom, prema tehničkim pravilnicima usklađenim prometnim zakonodavstvom EU-a. Najvažnije je da se kod nas, kao što je nažalost moguće kod naših istočnih susjeda, za novac 'na crno' ne može dobiti potvrda ispravnosti za neispravno vozilo. To je i mišljenje praktički svih vozača", zaključio je Marušić.
