Imamo situaciju koja se događa u malo kojoj normalnoj, demokratskoj državi, predsjednika i premijera koji ne komuniciraju i ne razumiju se, čak ni oko pitanja oko kojih se slažu, kao što je u ovom slučaju odnos prema BiH. Saborski zastupnik i dobar poznavatelj političkih odnosa i u Hrvatskoj i u BiH Nino Raspudić komentirao je to i druge aktualnosti za RTL.
Na pitanje kako gleda na to da se sutra sastaju Joe Biden i Vladimir Putin, iako Biden Putina naziva ubojicom, a naši se predsjednik i premijer mjesecima ne mogu sresti zbog puno bezazlenijih riječi na račun jedan drugoga, Raspudić kaže da nije problem sastati se na neutralnom terenu. "Lako se sastati na neutralnom terenu, npr. Švicarskoj. Ovaj odnos prelazi granice pristojnosti, trebaju voditi računa o institucijama. Da nije bio ministar obrane na NATO samitu, ratne sjekire treba pokopati kad se idemo vani predstavljati", rekao je.
'Zločinačka politika'
Upitan kome bi on pripisao zasluge za spominjanje Daytona u toj famoznoj završnoj izjavi, Raspudić se našalio: "Samo dijelom u šali da i ja imam zasluge u 10-15 godina tupim o tome što se u BIH događa….Što se probalo provući kroz communiqe na NATO samitu nije prva takva pojava, dakle imao sam informacije kada je išlo prije par godina godišnje izvješće o stanju sigurnosti u BIH da je zajednički dokument koji je slala Europska unija u kojem su se spominjali konstitutivni narodi (što je dio Ustava Bosne i Hercegovine aneksa 4 Daytonskog mirovnog sporazuma) da je Njemačka inzistirala da se ukloni spominje konstitutivnih naroda.
Zašto? Što je tu tako loše i sramotno u ustavnoj kategoriji i nečem što je temeljno u BIH. Već su se tu mogli vidjeti čudni signali iz Njemačke, danas je predsjednik eksplicitno uz Njemačku naveo i Italiju. Ne mogu shvatiti da dvije ozbiljne europske zemlje vode takvu politiku protiv BIH i miniraju Daytonski mirovni sporazum koji nije samo Ustav nego je i okončao jedan grozan rat i to je najveće postignuće Daytona koji se ne smije zanemariti. Riječ je malo preteška, ali to je zločinačka politika. Neko tko minira sporazum kojim je okončan jedan grozan rat jednostrano, bez konsenzusa svih onih koji su taj sporazum postigli, vodi zločinačku politiku.
Zašto to rade Njemačka i Italija, ne znam, jesu to dealovi s Erdoganom, ne znam, najlogičnije mi je to zbog podrške bošnjačkim unitarističkim fantazijama i pretvaranje BIH u građansku državu što je maska za nacionalizam brojnijeg naroda. Pričati o građanskom uređenju u Bosni i Hercegovini nije naprednije ili humanističko razmišljanje o državi, nego je to jedna igra mnogobrojnijeg naroda. Isto kao što Slobodan Milošević nije nikada govorio da je on za Veliku Srbiju nego kao žele očuvati Jugoslaviju kao najbrojniji narod kojim će oni upravljati, nego da je htio očuvati Jugoslaviju. U BiH se to ponavlja, danas Bošnjaci u BIH su ono što Srbi u Jugoslaviji, Srbi u BIH ono što su Hrvati u Jugoslaviji, a Hrvati u BIH su ono što su se tada zvali muslimani – nisu ni sami sigurni", rekao je Raspudić.
'Treba istražiti kako je to prošlo kroz MVEP'
Milanović je, kaže Raspudić, u zadnji tren uočio nešto što je promaklo Ministarstvu vanjskih poslova.
"Mislim da to treba istražiti. Tko je to u Ministarstvu u odjelu s NATO-om vidio i rekao 'To je u redu' i zašto je to pušteno. Ovo nije prvi slučaj. Napomenut ću kao potpredsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske nakon što je prije pola godine Christof Coarel, čovjek iz Vijeća Europe, virtualno posjetio BIH i počeo govoriti o tome da treba ukinuti konstitutivne narode, dakle ruši temelj države, inicirao sam da se uputi pitanje Mariji Pejčinović Burić, našem hrvatskom kadru na čelu Vijeća Europe – je li to njeno stajalište ? Da treba ukinuti te narode ili je izolirana u stajalištu tog diplomata. Dobili smo uvredljiv odgovor na engleskom jeziku gdje ona nama docira i prepričava nekakve presude Europskog suda za ljudska prava. Dakle, vidi čuda, ta Marija, koju je cijela hrvatska diplomacija lobirala, danas provodi antihrvatsku politiku na čelu Vijeća Europe. Dakle, od HDZ-ove strukture ne očekujem nikakvu konkretnu pomoć – ne samo za Hrvate u BIH nego za ravnotežu i pravdu u BiH tamo gdje mogu dobiti neku packu od Merkel i Bruxellesa", kazao je Raspudić.
'Pohvalit ću Milanovića kad povuče dobar potez'
Raspudić smatra da bi rješenje izbornog zakona u BiH konačno omogućilo pluralizam među Hrvatima u toj zemlji.
"Kada razgovarate u Mostaru, Orašju, većina će vam loše govoriti o HDZ-u, BiH i Čoviću, ali će glasati za njih jer se boje bošnjačkog preglasavanja. Hrvatima je dokinuto pravo na politički pluralizam, jer se iz straha preglasavanja homogeniziraju oko najjače opcije, a to je HDZ i BIH. Upravo je suprotno – rješenje izbornog zakona koje bi osiguralo da će svaki narod sam sebi birati predstavnike će konačno omogućiti pluralizam među Hrvatima u BIH", kazao je i dodao da ni Srbi ni Hrvati neće pristati na građansku BiH.
Na pitanje kako to da je predsjednik Milanović postao miljenik desnice, Raspudić je kazao kako na primjeru BiH ne bi to rekao.
"Nema to veze lijevo-desno. Ja mislim da konkretno kada govorimo o potezima i ocjenama rada predsjednika RH da ću ga pohvaliti kada povuče dobar vanjsko-politički potez, Kao sada, to valjda daje neku vjerodostojnost kritici promjena njegovih poteza Dana državnosti, odlaska u Knin. Isto tako, iskritizirat ću da nešto nije dobro, daje težinu onom što sam pohvalio. Treba pohvaliti i što je dobro, ali i reći što je loše", kazao je.
'Predugo smo imali pasivne ljude'
Za Milanovića je još ustvrdio da kao predsjednik ima odgovornost za nacionalni interes.
"Predugo smo imali pasivne ljude. Što je Kolinda napravila konkretno za ravnopravnost Hrvata u BIH? Priče su to samo bile i dobre želje. Oni bi prije nego što uđu u strano veleposlanstvo pripremili priču koju to veleposlanstvo želi čuti. Dovoljno je vidjeti Jandrokovića kao ministra vanjskih poslova kako razgovara s Amerikancima. Pokazalo se ovdje da se može. Mi smo mala zemlja i ne možemo reći kako će se u Rusiji prema Kini postupati, ali valjda možemo toj BIH reći da nije u redu da se taj narod politički ukida", zaključio je Raspudić.
