Ili su onih više od 100 tisuća hodočasnika koji su pohodili najveće marijansko svetište na južnohrvatskim prostorima na dan samog blagdana i tijekom dva dana koja su mu prethodila bili redom sirotinja s prosječnom potrošnjom od osam kuna!?
Drugo je pitanje, koje ujedno predstavlja veliku enigmu, kako je moguće da tako sirotinjsku potrošnju prakticiraju hodočasnici koji su na poklon sinjskoj nebeskoj Majci masovno stizali u osobnim automobilima od kojih je nemali broj imao vrijednost od po nekoliko desetaka tisuća eura.
Dakle, sinjski ugostitelji se ne žale. Oni su se ovih postblagdanskih dana povukli. Tek potihi podsmijeh na račun poreznika koje su ponovno povukli za nos, doslovno namagarčili. Ali ne samo poreznike, još jednom dokazane neznalice i neradnike, nego sve koji pošteno rade svoj posao i na ostvarena primanja plaćaju sve zakonom propisane poreze i doprinose.
Je li prethodna tvrdnja presmiona ili neutemeljena?
Na osnovi sljedećih podataka koji su službeni da službeniji biti ne mogu. Od Porezne uprave Ministarstva financija Slobodna je zatražila podatke o fiskaliziranim prihodima ugostitelja na području grada Sinja za dane 13., 14. i 15. kolovoza 2016. godine.
Unatoč naglašenoj zamolbi za žurnost, poslije više e-mail požurnica i desetaka neuspjelih pokušaja telefonskog kontakta – k vragu i priša, ta vrijeme je godišnjih odmora – poreznici su poslali odgovor. Iz kojega proizlazi da su u subotu, 13. kolovoza, sinjski ugostitelji izdali 5377 fiskalnih računa i utržili 185.386,06 kuna.
Dan kasnije, u nedjelju 14. kolovoza, užežin Velike Gospe koji ove godine zbog nedjelje nije bio dan posta, što je za potrošnju od iznimne važnosti, prema evidenciji poreznika sinjski su ugostitelji izdali 6623 fiskalna računa čiji zbroj daje ostvareni prihod od 255.847,85 kuna.
U ponedjeljak, na blagdan Velike Gospe, sinjski su ugostitelji izdali 8385 fiskalnih računa na ukupni iznos od 382.800,46 kuna. Dakle, tijekom tri udarna hodočasnička dana, kada je, prema najskromnijim procjenama, kroz Sinj prošlo mnogo više od 100 tisuća hodočasnika, svi sinjski ugostitelji ostvarili su ukupni prihod od 824.034,37 kuna.
Ukupni prihod manji je od prošlogodišnjeg, koji je iznosio 841.197,05 kuna. To je posljedica smanjenih prihoda 13. kolovoza u odnosu na isti dan godinu prije (220.715,01 kuna) od čak 16 posto, 14. kolovoza ove godine prihod je bio manji za šest posto od istog prošlogodišnjeg dana (271.378,34 kune).
Pa je ugostitelje "izvukao" ovogodišnji sam dan blagdana Velike Gospe, 15. kolovoza, kada im je u odnosu na isti dan godinu prije promet porastao za 9,65 posto, odnosno s 349,103,70 na 382.800,46 kuna.
Grad kafića u kojima nitko ništa ne troši
Za Sinj se zna reći da je grad kafića. Samo u naselju Sinj broji se gotovo stotinjak ugostiteljskih objekata. Trg kralja Tomislava, popularna Pijaca kao središte grada i ulice koje se od Pijace granaju na sve četiri strane pretvorene su u veliki štekat, ne samo u dane Gospina blagdana.
U neopisivoj gužvi koja je vladala spomenuta tri blagdanska dana u večernjim satima nije bilo praznih stolaca, a kamoli stolova. Konobari su od rada padali s nogu. A pojedini ugostitelji podigli su i cijene. Pa je tako za dva pića, pivo i sok, trebalo platiti 50 kuna. Unatoč svemu, prosječni trodnevni prihod pojedinog ugostiteljskog objekta bio je manji od 10 tisuća kuna. Za poreznike.
U stvarnosti je bilo posve drukčije. Vlasnik jednog popularnog kafića koji nije u samom središtu priznao nam je da je samo on imao promet od gotovo 100 tisuća kuna. Za promet jednog kafića na Pijaci, koji ne spada u vodeće, "insajderske" informacije kažu da je u spomenuta tri dana imao stvarni utržak veći od 150 tisuća kuna, a prijavljeni, prema izdanim fiskalnim računima, između 12 i 13 tisuća.
Ispečeno više od tisuću odojaka i janjaca
Evo još jednog zanimljivog podatka. Dobro upućeni u prodaju pečenja tvrde da je samo u "torovima" u Gradskom parku 14. i 15. kolovoza ispečeno više od tisuću odojaka i janjaca. Sve je prodano. Samo na prodaji pečenog mesa ostvaren je prihod veći od dva milijuna kuna. A kada se toliko pojede, mora se obilno zalijevati pićem koje se nije dijelilo badava. Poslije svega zaključak se nameće sam po sebi.
Slobodna procjenjuje da je kroz fiskalizirane račune u Sinju 13., 14. i 15. kolovoza ove godine evidentirano možda cijelih pet posto ostvarenog prometa, koji se procjenjuje na realnih 20-ak milijuna kuna. Ništa neuobičajeno. Reklo bi se da i sinjski ugostitelji, po ugledu na pretvorbeno-privatizacijske mahere, toliko vole Hrvatsku da bi je najradije imali u džepu.
Plaćati uredno porez!? Ma, ni u bunilu. Ali će se zato među prvima busati u svoja hrvatska prsa – bilo da obavljaju djelatnost kao obrtnici, vlasnici tvrtki, preko braniteljskih zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili kroz neki drugi oblik – te verbalno tjerati pravdu za besplatno zdravstveno osiguranje, školovanje i sve ono na što se troši porezni novac.
A poreznici? Oni su se u ovom slučaju držali sa strane. Nisu smetali. Možda će i za to biti dodatno nagrađeni. Jer, radili ne radili, njima plaća ide. Kao i tolikima iz prekobrojne državne administracije koje mi plaćamo da bi nas oni povlačili za nos.
