POTICAO NA TERORIZAM /

Tko je Marko Francišković? Prošao put od Keleminca i Pernara do 'hrvatskog džihada'

Francišković za sebe kaže da je hrvatski intelektualac, diplomirani ekonomist, književnik, autor pet knjiga, publicist, ratni veteran, geopolitički analitičar, komentator, disident i politički aktivist. U prvim redovima biografije navodi se da je Francišković 'teško cenzuriran od strane hrvatskog režima'

12.2.2026.

16:21

danas.hr

Pixsell

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Marko Francišković u četvrtak je proglašen krivim za javno poticanje na terorizam. Nepravomoćna je to presuda Sudbenog vijeća Županijskog suda u Zagrebu koje je uz Franciškovića okrivilo i njegovu suprugu Lanu Ujdenicu te Natka Kovačevića.

Šira hrvatska javnost za Franciškovića je saznala za vrijeme pandemije koronavirusa. Žestoki protivnik epidemioloških mjera tih dana u svojim govorima poručivao je da se "na silu treba odgovoriti silom". Aktualnu vlast nazivao je tiranijom te tvrdio da je riječ o "ratu – medijskom i kemijskom".

Prema optužnici, Francišković i ostali su djelovali s ciljem "ozbiljnog narušavanja temeljnih ustavnih, političkih, gospodarskih i društvenih struktura", nezadovoljni radom državnih tijela. Sud je utvrdio da je Francišković javno pozivao na nasilno rušenje vlasti, uključujući organiziranje "Marša na Zagreb" i zauzimanje zgrade javne televizije, kao odgovor na epidemiološke mjere uvedene zbog koronavirusa.

Pozivao je ljude da se postroje na Trgu bana Jelačića, uz poruke da se vlast neće zaustaviti te da se, umjesto Ustava, treba voditi "božjim zakonom", ističući da se "pred Bogom i narodom imamo pravo braniti". Upravo zbog takvih istupa osuđen je nepravomoćnom presudom.

Marko Francišković tvrdio je da korone zapravo nema. Bio je glavni govornik na prosvjedima protiv mjera u u Zadru, a uz Andriju Klarića i jedan od govornika na zagrebačkom prosvjedu.

ZA VRIJEME KORONE /

Francišković, supruga i Kovačević krivi za javno poticanje na terorizam

'Banovina Horosan'

U svojoj biografiji na stranici 'Banovina Horosan' Marko Francišković navodi da je rođen 1970. godine. U biografiji stoji da je Francišković "hrvatski intelektualac, diplomirani ekonomist, književnik, autor 5 knjiga, publicist, ratni veteran, geopolitički analitičar, komentator, disident i politički aktivist".

U prvim redovima navodi se da je Francišković "teško cenzuriran od strane hrvatskog režima".

"Marko Francišković, u svojih 20+ godina javnog djelovanja dosljedno govori protiv kamatnog monetarnog modela, NATO, EU, UN, i drugih sličnih organizacija. Marko Francišković kritičar je sekularizma i demokracije i razotkriva okupaciju hrvatskog naroda od strane postavljenih sluganskih režima u službi vanjskih globalističkih interesa (kao što je slučaj diljem svijeta)", stoji na stranici 'Banovina Horosan'.

Francišković tvrdi da mu je 2013. godine "u politički montiranom procesu lažno dijagnosticirana paranoidna šizofrenija te je prisilno liječen u zatvorskoj bolnici od bolesti koju nije imao", a sve "u pokušaju diskreditacije i eliminacije s javne scene".

Prosvjed ispred zgrade HRT-a

Francišković je godinama bio aktivan na društvenim mrežama, gdje je vodio više grupa, objavljivao videosadržaje i pozivao na otpor epidemiološkim mjerama. Vrhunac takvih aktivnosti zabilježen je 20. studenoga 2021. godine. Nakon što je službeni dio prosvjeda na Trgu bana Jelačića završio i dio okupljenih krenuo kućama, Francišković je poveo skupinu pristaša prema zgradi Hrvatske radiotelevizije.

Ondje je od vodstva javne televizije zatražio da mu se omogući obraćanje u programu uživo, tvrdeći da mora iznijeti “istinu hrvatskom narodu”. U svojim istupima ponavljao je stav da pandemija covida-19 ne postoji te da je riječ o obmani. Uz to je iznosio niz političkih i društvenih prijedloga – od povratka iseljenih Hrvata i “obnove starog sjaja” države do osnivanja nove banke i otpisa dugova građanima. HRT je pritom nazivao medijem koji “pripada narodu”, smatrajući da mu se stoga mora omogućiti pristup eteru.

Njegov odnos s javnom televizijom i njezinim vodstvom i ranije je bio predmet sudskog postupka. Godine 2015. izgubio je spor protiv tadašnjeg glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana.

Kao predsjednik udruge “Pravednik”, Francišković je na svom YouTube kanalu iznio tvrdnju da je Radman “bivši i daljnji suradnik KOS-a”, što je sud ocijenio štetnom i neutemeljenom tvrdnjom. Nakon te objave Radman je, prema sudskim spisima, primao prijetnje smrću putem pošte, elektroničke pošte i u izravnim kontaktima, a zabilježena je i provala u njegov stan, zbog čega mu je određeno policijsko osiguranje u trajanju od tri mjeseca. Sud je Franciškoviću naložio isplatu 30.000 kuna odštete te podmirenje više od pet tisuća kuna sudskih troškova.

PAO DILER /

Kilogram kokaina, pištolj i digitalne vage: Pazite što je sve ovaj Zagrepčanin imao u stanu

'Hrvatski džihad'

Još 2013. Francišković je u vlastitoj nakladi objavio knjigu pod naslovom “Hrvatski džihad – Arijevski put od postmoderne do predotkrivenja”. Sam naslov i vizualni identitet – crna naslovnica s arapskim natpisom – izazvali su snažne reakcije dijela javnosti, ponajprije zbog asocijacija na ikonografiju militantnih islamističkih skupina.

Prema medijskim interpretacijama, autor je pojam “džihada” tumačio kao širu duhovnu i društvenu borbu, a ne nužno kao poziv na nasilje. Ipak, njegovi javni nastupi dodatno su pojačali kontroverze. U više je navrata govorio o potrebi temeljite promjene društvenog poretka, a spominjao je i mogućnost uvođenja šerijatskog prava u Hrvatskoj. Takve izjave, u kombinaciji s otvorenim napadima na aktualnu vlast, dovele su do reakcija nadležnih institucija i višegodišnjih pravosudnih postupaka.

Njegova kaznena evidencija seže i ranije. Godine 2013. osuđen je na osam mjeseci obveznog psihijatrijskog liječenja nakon prijetnji smrću tadašnjem ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću i drugih spornih izjava. Tijekom pretrage stana policija je pronašla dvije puške, mine, bombe i streljivo. Po završetku liječenja nastavio je s javnim djelovanjem, što je i dalje izazivalo pozornost medija i javnosti.

Radikalni politički prijedlozi

Ime Marka Franciškovića u javnosti se spominjalo i 2007. godine, kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo financijska sredstva projektu profesora Ante Lauca s osječkog Ekonomskog fakulteta, na kojem je Francišković sudjelovao kao suradnik. U fokusu kritika tada su se našli njegovi raniji javni istupi u kojima je zagovarao uvođenje izvanrednog stanja, raspuštanje Sabora i zabranu političkih stranaka te uspostavu radnih logora za, kako je navodio, “izdajnike i pljačkaše”.

U radu pod nazivom “Program nacionalnog opstanka” iz 2006. zalagao se za model “kristocentrične ekonomije” te predlagao otvaranje radnih logora u kojima bi prijestupnici “odradili dug naciji”. Takve ideje ocijenjene su radikalnima i protuustavnima, a dodatno su učvrstile njegov imidž političkog ekstremista na margini institucionalne scene.

Francišković se okušao i u predsjedničkoj utrci, pritom zagovarajući nacionalizaciju banaka i prekid pregovora o pristupanju Europskoj uniji. U javnim istupima iznosio je i prijedloge o uvođenju smrtne kazne za političke dužnosnike koje je nazivao veleizdajnicima.

Sudjelovao je i u prosvjedima protiv Europske unije 2012. godine. Tijekom jednog takvog okupljanja u Zagrebu došlo je do naguravanja s policijom nakon pokušaja skidanja zastave EU. Francišković je tada priveden među prvima, zajedno s još nekoliko sudionika prosvjeda, uključujući Natka Kovačevića, Ivana Pernara i Dražena Keleminca.