Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila je u utorak u podne da je papa Franjo imenovao mons. Dražena Kutlešu zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, a mons. Želimira Puljića apostolskim upraviteljem Splitsko-makarske nadbiskupije, objavila je Informativna katolička agencija.
"Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj ima čast obavijestiti da je sveti otac Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije preuzvišenog mons. Dražena Kutlešu, dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa. Također vas obavještavamo da je preuzvišeni mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru, imenovan apostolskim upraviteljem Splitsko-makarske nadbiskupije", stoji u priopćenju.
Kutleša, koji je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK-a na petogodišnji mandat, kardinala Josipa Bozanića trebao bi naslijediti kad Bozanić navrši 75 godina. Kardinal će u ožujku napuniti 74 godine.
Mons. Kutleša bio je svega 10 mjeseci nadbiskup u Splitu, a o njegovu dolasku na Kaptol govori se posljednjih nekoliko godina.
On je jedan od najutjecajnijih hrvatskih biskupa u Vatikanu, a papa Franjo imenovao ga je članom Dikasterija za biskupe. Hrvatski biskupi na jesenskom zasjedanju izabrali su ga za predsjednika HBK.
Mons. Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968, od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), boravi u sjemeništu i završava Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim upisuje i završava 1993. filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Prisoju 29. lipnja 1993. Godine 1995. odlazi na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje magistrira 1997. i doktorira 2001.
Kutlešin uspon
Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je sljedeće službe: vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. vanjski je suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.
Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije, 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa, a 14. lipnja 2012. imenovan je dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije.
Biskupsko geslo mons. Kutleše su riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“
Papa Franjo imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije 11. srpnja 2020. godine.
Kolinda Grabar-Kitarović i Dražen Kutleša
'Uglađeni na van, a iznutra agresivni i grubi'
Novi zagrebački nadbiskup često u svojim propovijedima u prvi plan stavlja obitelj.
"Mi, Hrvati, se toliko puta dičimo da poštujemo obitelj, svoj dom, Boga, a ponašamo se sasvim suprotno od toga. Uglađeni smo na van, a iznutra agresivni i grubi. Zar ne bismo u svojoj obitelji trebali pokazivati najblaže i najbolje lice, a ne nasilno i grubo? A prema onima koje ne poznajemo smo ljubazni", rekao je prije nekoliko godina predvodeći misno slavlje u Solinu na blagdan Male Gospe.
Kako je Jutarnji pisao još 2020. godine, mons. Kutleša je "crkveni specijalac u kojega Sveta Stolica ima puno povjerenje. Što nije slučaj s dobrim dijelom hrvatskih biskupa".
Neimenovani sugovornik Jutarnjeg iz tog doba ukratko je opisao danas imenovanog zagrebačkog nadbiskupa.
"Socijalno je osjetljiv, pametan i spreman na dijalog, a nisu naodmet niti vatikanske veze i poznanstva, na koje se može osloniti. Ukratko, točno onakav biskup, kakve preferira sadašnji Sveti Otac", rekao je tada izvor s Kaptola.
Žestoki protivnik Međugorja
Iako se o Kutleši dosta pisalo, Jutarnji podsjeća da postoji jedan dio njegove karijere, koji su mediji previdjeli, a Crkva ne spominje, vjerojatno s razlogom. Biskup Dražen Kutleša je, naime, žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca, ali i fenomena - Međugorja.
Na tom je tragu i njegova propovijed na lanjskog božićnoj misi u Splitu.
"Mi kršćani danas često prihvaćamo verziju kršćanstva koja nije baš nalik jednostavnom biblijskom događaju. Čini se da imamo potrebu za spektakularnim i velikim događajima. Ljudi hrle na mjesta ukazanja, idealiziraju i idoliziraju poznate propovjednike i duhovnike, hrane se najnovijim seminarima i popularnim kulturnim hirovima. Trebamo se vratiti jednostavnosti postojanog kršćanskog života, usredotočenog na jednostavnost i čistoću prema Kristu. Možda trebamo uvidjeti da je Bog Bog redovitog i normalnog, a ne samo spektakularnog", poručio je nadbiskup.
'Orašar je super lik, ali Isus je glavni lik'
"Mogli bismo reći da je moderni svijet oteo naš sveti blagdan i učinio ga komercijalnom noćnom morom. Vrijeme zahvalnosti i radosti ustupa mjesto vremenu natjecanja, zavisti, pohlepe i na kraju ogorčenosti jednih prema drugima", naglasio je tom prilikom mons. Kutleša.
Citirao je jednu adventsku dječju pjesmu koja kaže da je Orašar stvarno super lik, ali ne može zamijeniti jaslice jer je u njima poanta, glavni lik i pravi slavljenik. Kao primjer prave pobožnosti istaknuo je Josipa i Mariju koji su iskusili brojne terete i zauzetosti, ali nikad nisu izgubili iz vida ono na što ih je Bog pozvao.
"Dok razmišljamo o Božiću trebali bismo imati želju služiti Gospodinu i živjeti za njega provodeći vrijeme u pobožnosti radije nego u rastresenosti", zaključio je u svojoj propovijedi.
Andrej Plenković i Dražen Kutleša
