"Znam u komad što u Hrvatskoj imaju od oružja i kako su ga nabavili", tako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prije par dana srpskoj javnosti objašnjavao koliko je posvećen ulozi vrhovnog zapovjednika.
Istodobno, Srbija već nekoliko godina jača svoje vojne snage, proračun njihova ministarstva obrane raste brže od ijednog drugog, od Rusije se nabavljaju avioni, helikopteri, oklopna vozila.
Čemu i protiv koga, s obzirom na to da je zemlja praktički okružena članicama NATO-a? Srpski predsjednik kaže da je sve to obrambeno oružje. No, sama pomisao da bi se na jugoistoku Europe događala nekakva utrka u naoružanju izaziva zabrinutost. Petar Panjkota.
"Hvala vam, dragi vojnici, hvala vam dragi prijatelji za ovo oružje i oruđe koje svakog dana imamo sve više i sve modernije. Srbija će nastaviti da štiti svoju slobodarsku tradiciju, moći ćemo sami sačuvati svoje nebo, svoju zemlju i svoje ljude", rekao je Vučić u listopadu na obilježavanju 75 godina od oslobođenja Beograda
I prije nekoliko dana ponovio je kako Srbija, kao mala zemlja okružena članicama NATO-a, oružje nabavlja isključivo za obranu.
"Mi ćemo graditi prijateljstva, gradit ćemo dobre odnose, ali nećemo biti Bambi. Da nas svi progutaju kad im padne na pamet. I nikad više neću sebi dozvoliti onu vrstu neodgovornosti koju smo si dozvolili 90-ih godina, da budemo toliko slabi da ne možemo ni pokušati braniti se", kazao je.
Ubrzano naoružavanje i česte vježbe Vojske Srbije ne prolaze nezapaženo u Hrvatskoj. Bila je to jedna od tema posljednje sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Republike.
"Radikalni istupi ne donose Hrvatskoj dobro, niti donosi mržnja. Ne možemo se u današnjici osvećivati za prošlost. Isto tako, ta verbalna ratobornost brusi zube mržnji i praktički uskraćuje naš hrvatski napredak", rekao je Mladen Markač, predsjednik Vijeća za domovinsku sigurnost.
Svaki hrvatski napredak u vojnom smislu predsjednik Srbije po vlastitom priznanju pomno prati, i često uspoređuje sa srpskim.
Srpska vojska posao radi brže no ikad, usporedba proračuna dviju zemalja kaže da je lani po potrošnji za vojsku Srbija pretekla Hrvatsku i troši gotovo šest milijardi kuna, samo lani je taj proračun skočio za čak milijardu i pol kuna.
Da, iako su službeni podaci o opremljenosti obiju vojski dobrim dijelom klasificirani, i na portalu Global Firepower, čije brojke nisu najpouzdanije, vidi se da je Srbija u zrakoplovstvu pretekla Hrvatsku. Imaju više letjelica ukupno, kao i borbenih aviona, 14 prema 12, jedinu prednost Hrvatska ima u helikopterima.
Još je veća prednost u snazi topništva. Srbija ima tri puta više tenkova i gotovo 200 oklopnih vozila više od Hrvatske.
Što se pak aktivnog vojnog sastava tiče, gotovo dvostruko mnogoljudnija Srbija ima gotovo i dvostruko više vojnika.
Hrvatska zbog NATO-a, a Srbija?
Iako i hrvatski obrambeni proračun raste kontinuirano u mandatu aktualne Vlade, odgovor kod svake nabave nove vojne opreme od početka je isti.
"Sredstvo je u rukama pravih profesionalaca, a hrvatski vojnik je dokazani profesionalac, posložit će nam, ne u varijanti da ga želimo upotrijebiti protiv nekoga drugoga, nego u namjeri da uvijek čuvamo našu Hrvatsku", poručio je još 2017. ministar obrane Damir Krstičević.
Hrvatska se tako u naoružavanju gotovo u potpunosti okreće zapadu i saveznicima iz NATO-a, kako u zraku, tako i na kopnu. Da nas Srbija ne bi trebala previše zanimati slažu se i u oporbi.
"Mi ne trebamo biti fokusirani na Srbiju, ne trebamo biti fokusirani na njezino naoružavanje. Srbija nije nikakva sila, budimo otvoreni, a mi smo članica Europske unije i NATO-a. Prema tome, jednim okom gledati u njihovo dvorište, samo da se stvari ne bi mijenjale i krenule po zlu", rekao je Franko Vidović (SDP), član saborskog Odbora za obranu
Kako je Srbija jedna od najvjernijih saveznica Rusije u cijeloj Europi, tijesna suradnja odvija se i na vojnom planu. Od Moskve su istočni susjedi već nabavili MIG-ove, helikoptere, tenkove i oklopnjake. No, kako za RTL Dosje kaže ruski veleposlanik u Hrvatskoj, ništa od toga ne bi se trebalo tumačiti kao prijetnju.
"Dok opskrbljujemo Srbiju vojnom opremom, mi naravno uzimamo u obzir pitanje nacionalne sigurnosti te zemlje. Mi smo apsolutno sigurni da oružje i oprema kojom opskrbljujemo Srbiju nisu usmjereni ni protiv jedne zemlje u regiji, uključujući Hrvatsku", rekao je Anvar Azimov.
Tako nitko nikome ne prijeti, svi samo žele biti sposobni braniti se. A kako su geopolitičke okolnosti takve da su izgledi za bilo kakav novi rat na ovom prostoru srećom minimalni, nije bez temelja zapitati se - čemu onda to silno naoružavanje.
Vojni analitiča portala Obrana i sigurnost Igor Tabak u razgovoru za RTL Danas rekao je da se ovo može gledati kao utrka u naoružanju samo ako se pogledaju čiste brojke.
"S druge strane, kada pogledamo količine tehnike, onda su sve to mirnodopske priče. Deset akviona 10-20 oklopnih vozila, to je sve na komad. To je više modernizacija nego neko masovno naoružavanje. Nijedna od država na ovim širim prostorima nije ozbiljno ulagala već više desetaka godina i to se vidi", rekao je Tabak.
Hrvatska kao članica NATO-a mora težiti proračunu za vojsku od dva posto.
"Hrvatsko, jako isprekidane, prema dva posto odražava se i na regiju. Srbija cijelo virjeme za sebe priča da je neutralna i tu neutralnost tumači na način da moraju biti u mogućnosti izaći na kraj sa svima oko sebe, to je najklasičnije tumačenje neutralnosti koje traži ulaganja", smatra Tabak, koji ima objašnjenje i za Vučićevu izjavu da zna svaki komad hrvatskog naoružanja: "Još od 1995. na ovim prostori je na snazi Subregionalni sporazum o kontroli naoružanja. On obuhvaća kontrulu i inspekciju, ne samo njih kod nas, nego i nas kod njih. Obrambeni sustavi jako točno znaju što se ima i Ali da Vučića to boli, očito ga boliga boli očito ga boli".
Što s borbenim avionima?
Nakon prvog fijaska s nabavkom borbenih zrakoplova pitanje je hoće li taj posao uspjeti dovršiti aktualna Vlada.
"Što dulje, to neizvjesnije. Zadnjih mjeseci radi se novi postupak, radi ga međuresorno povjerenstvo, koje mislim nijednom nije stalo pred kamerom, a njihova priopćenja su kratka i kriptična te ih je teško protumačiti. S druge strane, aktualnim rebalansom novci za ovu godinu svota za borbene je s 360 milijuna svedena na nulu", kazao je Tabak.
Nedavno se doznalo se da bi Hrvatska, nakon američke donacije od dvije letjelice, mogla kupiti i čitavu eskadrilu borbenih helikoptera Black Hawk.
"S jedne strane nije me to iznenadilo jer se o tome spekulira već dugo. S druge strane, vidjeti tu informaciju od američkih službenih izvora, a ne kod nas, je totalno netransparentno i pokazuje na jedan problem koji Hrvatska u zadnje virjeme ima. Kad se počne kupovati bez diskusije, bez plana, bez komuniciranja s javnosti, sa Saborom to itekako dovodi u pitanju sve drugo o čemu smo pričali, a posebno borbene avione. Mislim da je sve to skupa jedan dosta nespretan splet okolnosti", smatar Tabak.
