Svjetski je dan zaštite okoliša. Aktivisti upozoravaju da stvari neće ići na bolje sve dok sami ne postanemo dio promjene, a do onda fosilna goriva, plastika i sav ostali otpad činit će život na zemlji sve težim.
Da do zelenila i čistog okoliša možemo zajedno pokazali su Osječani koji su krenuli u čišćenje obale uz Dravu.
Više od 70 Osječana i Osječanki zasukalo je rukave i krenulo u akciju čišćenja na najdužoj hrvatskoj šetnici uz rijeku. Za grad koji je inače lider u prikupljanju otpada, ovo i nije nešto neobično, no svakako je nešto na što bi se trebali ugledati i drugi.
Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka tvrdi: "Meni je drago što jedna ovako velika akcija čišćenja kao što ime govori, od Izvora do mora počinje u Osijeku. Moramo napomenuti da je Osijek prošle godine proglašen hrvatskim eko cityjem i ja sam tu izuzetno ponosan i zahvalan svojim sugrađanima".
U akciji je sudjelovala i ministrica Nataša Tramišak koja smatra da ne možemo živjet bez svijesti o očuvanju okoliša i da trebamo sami biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu.
"Znamo da rijeka znači život, voda znači život i da jednostavno čovjek mora ponovno naučiti živjeti sa prirodom. Da bismo obrnuli sve procese koji se događaju na globalnoj razini, a koji imaju i veliki utjecaj i kod nas u Hrvatskoj, jer svjedoci smo tih velikih klimatskih promjena, moramo se početi odgovornije ponašati prema okolišu i prema prirodi", govori.
Najveći problem po okoliš i dalje su fosilna goriva. Znanstvenici smatraju da postoji najmanje 50-postotna šansa da bi se već u sljedećih 5 godina mogao prekršiti pariški sporazum, tj da se neće moći spriječiti prekoračenje praga od 1,5 Celzija.
Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a kaže: "Apeliram na vlade zemalja G20 da rastave postrojenja za ugljen, zemlje OECD-a u potpunosti do 2030, a ostale zemlje do 2040. financijske aktere molim da prekinu financirati fosilna gotiva i da ulože u obnovljive izvore energije".
Jedan od najvećih ekoloških izazova 21. stoljeća je plastika, a ono što zabrinjava je da će se njezina proizvodnja utrostručiti za manje od 40 godina. Do 2060. plastični otpad premašit će milijardu tona. Neke zemlje poput Australije sve se više okreću obnovljivim izvorima energije. No, nažalost ud ugljena ne odustaju, u planu je 100-tinjak novih projekata.
Daniel Repacholi, zastupnik Predstavničkog doma Australije govori: "Čuvamo svijet tako što osiguravamo ugljen velike kvalitete koji se dalje šalje u postrojenja".
Upitan kako iskopavanje ugljena i njegova prodaja u inozemstvo može biti pomaganje ili spašavanje svijeta, odgovara: "Pa, ako ne kupe ugljen od Australije, nabavit će ga negdje drugdje".
A ugljen je danas skuplji no ikad. Na kraju se postavlja pitanje je li novac stvarno važniji od očuvanja okoliša u kojem živimo i kojeg ostavljamo budućim generacijama.
