U javnosti prevladava mišljenje da hrvatski zdravstveni sustav pati od nedostatka ljudi, ali upravo je ondje najveći broj novozaposlenih.
Prema službenim podacima, broj zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama kreće se oko 230 tisuća, bez djelatnih vojnih osoba, a od 2015. godine do danas najveći rast zaposlenosti bilježi zdravstvo - za oko pet tisuća, dok se najveći pad dogodio u slabije plaćenom sustavu socijalne skrbi, za oko tri tisuće, piše Večernji list.
Iznadprosječno zapošljavanje nezdravstvenih djelatnika?
To povećanje djeluje iznenađujuće, ako se uzme u obzir da su zdravstveni sindikati i Hrvatska liječnička komora nametnuli dojam da u zdravstvu nema tko raditi. No, danas je oko tisući liječnika i oko tisuću i pol medicinskih sestara više nego 2010. godine, što ukazuje na to da je problem u organizaciji.
Ekonomist Šime Smolić, stručnjak za javno zdravstvo, za Večernji list kaže kako postoje velike razlike u podacima koji dolaze iz centralnog obračuna plaća i Zavoda za javno zdravstvo, tako da bi trebalo pobliže istražiti promjene u strukturi zaposlenih u zdravstvu.
"Ako su se iznadprosječno zapošljavali nezdravstveni radnici, administracija i tehničke službe, onda to nije dobar smjer. No, bez obzira na sve, u Hrvatskoj još uvijek nedostaje medicinskih sestara i tehničara kako bismo došli do omjera koje imaju razvijene zemlje. Uz to, medicinske sestre i tehničari opterećeni su poslovima koje bi trebao odrađivati netko drugi. Općenito nedostatak organizacije u pojedinim zdravstvenim ustanovama sprečava da se i postojeći kapaciteti i ljudski resursi koriste efikasno, stoga broj zaposlenih može rasti, ali da ne dođe do nekih značajnih poboljšanja zdravstvenih usluga, tj. percepcija je da nema poboljšanja", ističe Smolić.
'Ako svi dobiju istu plaću, onda nema motivacije'
Bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić smatra da su glavni kočničari reforme javne uprave u svim vladama bili ministri.
"Kad prijedlog dođe na stol, ministri se povlače jer se boje da će izmjenom postojećeg stanja sebi priskrbiti loše poene. Vlada mora imati motivirane i uspješne radnike koji će provoditi njezine politike, a mi to sada nemamo. Politika ne voli uzimanje prava, ali ja govorim o boljem upravljanju ljudima i pravednijem nagrađivanju. Ako svi dobiju istu plaću bez obzira na to kako rade, onda nemate glavni element za motivaciju", smatra Dalić.
I bivša ministrica uprave, Dubravka Jurlina Alibegović, stručnjakinja s Ekonomskog instituta u Zagrebu, smatra da je reforma javne uprave nužnost.
"U svakom ministarstvu ima zaposlenih koji dolaze s određenom političkom garniturom, a ima i onih koji s odlaskom ministra također odlaze. Imanentno je tom dijelu društva da se ne želi mijenjati iz brojnih razloga – neznanje, nepostojanje kulture suradnje koja otežava potreban timski pristup i intenzivnu komunikaciju s mnogim dionicima. Ako nadležnosti u razvojnom odlučivanju nisu proceduralno poštovane, uspješnost provedbe je ograničena", kazala je Jurlina Alibegović za Večernji list.
04.12.2017., Zagreb - U kongresnom centru Forum, u organizaciji HUP-a, odrzan tradicionalni susret poslodavaca. Martina Dalic. Photo: Zarko Basic/PIXSELL
'Službu je napustilo puno dobrih ljudi'
Vlada Andreja Plenkovića najavila je angažman konzultanata koji bi izradili novi sustav koeficijenata. Dalić smatra da za iuradu te analize ne treba više od mjesec dana i da je već trebala biti napravljena, ali je skeptična spram spremnosti državnih službi da samostalno procedu tu analizu.
"Zadnjih desetak godina službu je napustilo jako puno dobrih ljudi. Veliko je pitanje koliko se državna i javna administracija može nositi s kompleksnim izazovima", kaže Dalić dodajući da izborna godina i aktualni štrajk prosvjetara nisu dobro razdoblje za takvu analizu.
