Milan Bandić, koji je jučer preminuo od srčanog udara, gradonačelnik Zagreba bio je u šest mandata, s jednom stankom kada je dao ostavku zbog vožnje u pijanom stanju i bijega policiji.
Svoj gradonačelnički put počeo je kao SDP-ovac, a kada je poželio biti predsjednik države, razišao se strankom koju je u Zagrebu stvarao. No, i nakon razlaza s SDP-om, još dva puta je izravno izabran za gradonačelnika.
Prijevremeni izbori 2000.
Prvi puta Bandić je u Skupštini izabran za gradonačelnika nakon prijevremenih lokalnih izbora u Zagrebu koji su održani u svibnju 2000. godine jer je HDZ izgubio većinu u zagrebačkom parlamentu. Bandić je bio kandidat Koalicije Zagrebačka alternativa, koju su predvodili SDP i HSLS. Nakon stvaranja skupštinske većine Bandić je 31. svibnja 2000. godine prvi puta postao gradonačelnik Zagreba.
Zagrebački izbori 2001.
Drugi mandat Bandić osvaja 2001. godine na redovnim lokalnim izborima. Na tim je izborima SDP osvojio 20 mjesta u Gradskoj skupštini, HDZ ih je dobio 14, HNS je bio na 12, dok je Nezavisna lisa na kojoj su bili Miroslav Tuđman i Andrija Hebrang dobila 5 mjesta.
Taj Bandićev mandat na čelu Zagreba prekinut je u ožujku 2002. nakon što morao podnijeti ostavku i predati mandat Vlasti Pavić zbog vožnje u pijanom stanju i bježanja policiji.
Zagrebački izbori 2005. godine
Bandić se na čelo Zagreba ponovno vraća nakon lokalnih izbora 2005. godine na kolima lista SDP-a, HSS-a i HSU-a osvaja čak 25 mjesta u Gradskoj skupštini. Na tim izborima HDZ, u koaliciji s DC-om, HSLS-om i Demokršćanima, pada na 9 mandata, a HSP ih osvaja 6. HNS i LS su dobili 4 vijećnika, kao i Nezavisna lista Tatjane Holjevac, a lista Borisa Mikšića imala je 3 mandata.
Prvi izravni izbori za gradonačelnika - 2009. godine
Prvi puta Milan Bandić je izravno izabran za gradonačelnika Zagreb 2009. godine. Tada još kao kandidat SDP-a i HSU-a u prvom krugu osvaja 48,54 posto. Samo za 1,5 posto mu izmiče izbor već u prvom krugu pa se u drugom morao sučelili s nezavisnim kandidatom Josipom Kregarom koji je dobio 23,18 posto. Na trećem mjestu bio je kandidat HDZ-a Jasen Mesić s 13,17 posto.
No, ispalo je da je drugi krug te godine bio samo formalnost jer Bandić u njemu osvaja 61,84 posto, a Kregar 36,62 posto. U drugom krugu Bandić je dobio malo manje od 150 tisuća glasova Zagrepčana, a Kregar 89 tisuća.
Predsjednički izbori 2009. godine
No, nakon tih izbora dolazi do razlaza između Bandića i SDP-a zbog njegove ambicije da se kandidira na predsjedničkim izborima. U prvom krugu kandidat SDP-a Ivo Josipović osvaja 32,43 posto ili 640 tisuća glasova birača, a Bandić s 14,84 posto ili 293 tisuće glasova ulazi s njim u drugi krug.
Iza Bandića su na tim izborima ostali kandidat HDZ-a Andrija Hebrang s 12,05 posto, bivši predsjednik HGK-a Nadan Vidošević s 11,33 posto.
No, u drugom krugu Bandić gadno gubi od kandidata SDP-a. Josipović je dobio 59,45 posto ili oko milijun i 340 tisuća glasova dok zagrebački gradonačelnik ostaje na 39,2 posto, odnosno 883 tisuće glasova.
Zagrebački izbori 2013. godine
Bez potpore jake stranke, Bandić se 2013. godine ponovno kandidira za gradonačelnički mandat u Zagrebu. I dobiva ga skoro u prvom krugu, kada osvaja 47,30 posto ili 142 tisuće glasova, a na drugom mjestu je SDP-ovac Rajko Ostojić s 22,71 posto, Vladimir Ferdelji je imao 17,33 posto, a HDZ-ova kandidatkinja Margareta Mađerić samo 5,41 posto.
Bandić ponovno u drugom krugu bez problema osvaja još jedan gradonačelnički mandat. Sa 170 tisuća glasova ima 65,67 posto, dok Rajko Ostojić osvaja 32,37 posto ili 84 tisuće glasova.
Zagrebački izbori 2017. godine
Do svojeg zadnjeg, šestog mandata na čelu Zagreba, koji je prekinut njegovom iznenadnom smrću od srčanog udara, Milan Bandić je došao na lokalnim izborima 2017. godine kao kandidat svoje Stranke rada i solidarnosti.
Bandić u prvom krugu osvaja 30,87 posto ili nešto manje od 102 tisuće glasova, čak 40 tisuća manje nego na izborima 2013. godine. Kandidatkinja HNS-a, uz podršku široke koalicije predvođene SDP-om, Anka Mrak-Taritaš u prvom krugu osvaja 24,48 ili 80 tisuća glasova. Treća je bila Sandra Švaljek s 19,14 posto, četvrta Bruna Esih s 10,98 posto, a tek peti je bio HDZ-ov kandidat Drago Prgomet s 5,60 posto.
U najneizvjesnijem drugom krugu lokalnih izbora na kojima je sudjelovao, Bandić ipak pobjeđuje Mrak-Taritaš. U drugom krugu osvaja 147 tisuća glasova ili 51,79 posto, dok Mrak-Taritaš ostaje na 46 posto sa 131 tisućom glasova.
Bandić se pripremao i za kampanju za sedmi mandat i najavljivao žestoku borbu s protukandidatima, ali to je prekinula iznenadna smrt od srčanog udara pa će u povijesti ostati zabilježeno da u 20 godina karijere nije izgubio na zagrebačkim izborima.
