Računi građana već neko vrijeme podebljavaju se, rastu iznosi po njihovim računima u bankama jer građani polažu svoju gotovinu u banke zbog skorog uvođenja eura i konverzije. Kako doznajemo iz Hrvatske udruge banaka (HUB) u lipnju ove godine depoziti kućanstava dosegnuli su 255,2 milijarde kuna, u srpnju su se popeli na 259,6 milijardi da bi prema zadnjim podacima HNB-a za kolovoz narasli na 263,4 milijarde kuna.
U odnosu na isti mjesec lani, poručuju iz Hrvatske narodne banke, to je porast depozita za 22,3 milijardi kuna ili 9,4%. Depoziti građana užurbano rastu već dvije godine, tako je sličan rast depozita bio je i godinu dana ranije u odnosu na 2020. kada su rasli za 20,7 mlrd. kuna ili 9,2%. Daleko više polažemo devize od kuna, tako je udio deviznih depozita bio 59.4% ili 156,5 milijarde kuna, dok je udio kunskih štednih i oročenih depozita bio 7,1% ili 18,9 milijarde kuna.
Automatska besplatna konverzija Većinu gotovine građani će položiti do kraja godine i tijekom iduće godine, a on će se u Fini i Hrvatskoj pošti konvertirati bez naknade i po fiksnom tečaju. Novac iz čarapa i madraca tako će iskočiti van i pojaviti se na računima. Posljednjih godinu dana, potvrdili su nam iz središnje banke, primjetno rastu depoziti deviza, za dio je odgovoran turizam, za dio pristupanje u eurozonu.
Na računima će se tako naći sigurno i dio novca koji je do sad bio ispod radara. Ako se na nečijem računu pojavi veća svota, mogle bi se popaliti i "lampice" pa će se automatski aktivirati dubinska provjera i analiza banaka. A onda je tu i Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranje terorizma koji propisuje kad se alarmi dižu. Ako po računima provedete transakciju od 105.000 kuna, banka će pokrenuti dubinsku analizu, ali samo ako transakciju zadaje osoba koja nije klijent te banke.
"Mjere dubinske analize u osnovi trebaju osigurati da banke podrobno upoznaju svog klijenta i transakcije koje se provode, a uključuju utvrđivanje identiteta i provjeru identiteta stranke, stvarnog vlasnika stranke, prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa te stalno praćenje poslovnog odnosa", naveli su iz HNB-a. Ako se po računima pojavi iznos veći od 200.000 kuna, bez obzira tko provodi transakciju gotovine, banka je dužna prikupiti i podatak o izvoru sredstava.
Iznos koji pali lampicu
A banke onda moraju o svemu obavijestiti Ministarstvo financija, odnosno Ured za sprječavanje pranja novca, ali i o svakoj sumnjivoj transakciji bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja te bez obzira radi li se o postojećem klijentu banke ili ne. Zakon će se u nekim odredbama dopunjavati i mijenjati, kao rezultat prihvaćanja preporuka dobivenih u Nalazu Posebnog odbora Vijeća Europe MONEYVAL u vezi ocjene sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Uvođenje eura imat će, međutim, utjecaj na iskazivanje svih ograničenja u iznosima ili visinama predviđenih novčanih sankcija koje su bile iskazane u kunama, a preračunat će se i iskazati u euru. Zanimljivo je kako građani sve manje štede te novac jednostavno sve više "drže" na računu.
"U posljednjim godinama svjedočili smo razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa što je potaknulo određeni dio građana na drugačije vrste ulaganja. Prosječna kamatna stopa na oročene kunske depozite s valutnom klauzulom porasla je s 0,23 posto krajem prošle godine na 0,38 posto u kolovozu ove godine. U istom razdoblju, prosječna kamatna stopa na oročene devizne depozite ojačala je sa 0,08 posto na 0,23 posto, navode iz Hrvatske udruge banaka, dok iz središnje banke ukazuju da mnogi novac ulažu i u zlato te u nekretnine.
Pa smo provjerili i tržište zlata te nam direktor tvrtke Centar zlata Saša Ivanović potvrđuje da je ova godina bila rekordna po kupovini zlata. "Posljednja dva mjeseca kupuje se zlato, ljudi ne vjeruju toliko bankama i novac žele uložiti u nešto drugo i istina je da su to ili zlato ili nekretnine", kaže naš sugovornik.
Do 75.000 kn bez banke
Pitamo, pokušava li dio ljudi novac iz čarapa pretočiti u zlato. "U Hrvatskoj postoji ograničenje kupovanja zlata u gotovini do iznosa od 75 tisuća kuna, sve ostalo mora ići preko banaka. Tako, tko želi obrat novac, teško da će to napraviti preko zlata", kaže Ivanović. Svakako je i izbijanje rata u Ukrajini poguralo trgovanje zlatom te dodaje da je tržište naraslo za duplo.
A prema podacima Porezne uprave, cjenovni volumen transakcija nekretnina porastao je za gotovo 50 posto u kada se usporede prvih šest mjeseci ove i prošle godine-
lani. Logički se nameće pitanje tko to sve ima novac za kupiti nekretninu gotovinom i je li sva rabota tu legalna. Kako je nedavno komentirala stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan za RTL Danas, treba razdvojiti dvije stvari - a to je novac s bankovnih računa, li i gotovina koju zamišljamo kao gotovinu u koferima, čarapama, a koju su subjekti u RH proteklih godina generirali kroz odlične rezultate.
"Imamo poslovne subjekte koji su za svoje dioničare stvorili dobit koja je legalna i legitimna. Tu treba itekako razgraničiti transakcije bez kredita, ali s tekućih računa. Ali i za gotovinu za koju se ne poznaje porijeklo", rekla je.
Navela je postoje mehanizmi kontrole kod kupovine nekretnine gotovinom, a to je od zakona o sprječavanju pranja novca, preko moralnog i etičkog kodeksa, a postoji i lanac odgovornosti, banke, javni bilježnici, posrednici u prodaji. "Teško je razgraničiti koliko je toga bilo u prometu, banke ne moraju vidjeti, odvjetnici nisu uključeni u transakciju, iste se ne moraju odvijati putem posrednika, ali javni bilježnici su oni koji transakciju prijavljuju poreznoj upravi", navela je Vedrana Likan.
Dodala je i to da prodavatelj neće pitati za izvor novca, da on želi prodati za najveći iznos, ali ako je u proces uključen jedan od četiri faktora, takvu transakciju mora prijaviti institucijama.