Stanje je ozbiljno! Sve više djece i adolescenata treba psihološku pomoć, a u školama kronično nedostaje stručnjaka, posebno psihologa.
Brine podatak da više od 350 osnovnih škola u zemlji ne zadovoljava norme pedagoškog standarda. Svjesni su problema i u Vladi iz koje su nam potvrdili da uskoro idu s izmjenama Zakona.
Osnovna škola Rapska koja broji gotovo 500 učenika ponovno je ostala bez psihologa. I svake godine - ista priča.
"Ova situacija je dosta nezgodna, zato što nakon što smo odradili ja i puno mojih kolega pripravnički staž od godinu dana, dalje nemamo posla", kaže psihologinja Margareta Kovač.
Za stalno zaposlenje škola nema dozvolu, pa svake godine stižu novi pripravnici, a svaka nova osoba, kažu roditelji, znači i ponovno uspostavljanje povjerenja s djecom.
"I onda vam se dogodi da imate djecu, ja iz svog iskustva znam da dijete ne želi komunicirati s novom osobom, jednostavno ne želi. Njemu to predstavlja novu stranu nepoznatu osobu, ne želi svoje probleme, brige i frustracije podijeliti s nepoznatom osobom", kaže Rebeka Babić iz Zagreba.
"Mi šaljemo zahtjev za otvaranje novog radnog mjesta u Ministarstvo, no na žalost još uvijek nismo dobili pozitivan odgovor već godinama", kaže ravnateljica OŠ Rapska iz Zagreba Diana Dujmović.
Stručni suradnici
U stručne suradnike osim psihologa spadaju i pedagozi, logopedi, socijalni radnici, edukacijski rehabilitatori, ali i knjižničari. Škole do 180 učenika trebale bi imati dvoje stručnih suradnika, one do 500, troje, a škole u kojima sjedi više od 500 učenika maksimalno mogu imati zaposlena četiri stručna suradnika.
"Neke škole nemaju prostora za zapošljavanje stručnih suradnika jer već imaju zaposlenog npr. logopeda jer su imali problem s djecom koja su trebala stručnu pomoć logopeda. I sad smo se našli u većim problemima jer nemaju mogućnost zapošljavanja, ali imaju potrebe za određenim stručnim suradnicima", kaže glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Božo Pavičin.
Uz rad s učenicima, tu je i rad s roditeljima i učiteljima. Potrebe su sve veće pa se struka nada jasnim standardima zapošljavanja psihologa, posebno u sustavu obrazovanja.
"Sve više je samopovrjeđivanja u toj mladoj dobi, poremećaja hranjenja, sve više je depresivnih i anksioznih smetnji. Iz Ministarstva dolaze riječi - pa nećemo od škole raditi terapijsku zajednicu, pa naravno da nećemo ono što psiholog u školi može napraviti je preventivna pod jedan, i pod dva trijaža", kaže profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Nataša Jokić Begić.
"Ova financijska sredstva koja su sad u proračunu nisu dovoljna da bi se zadovoljile sve potrebe koje se pojavljuju. Ono, kako bi se to premostilo ide se kroz izmjene i dopune zakona da bi bili timovi koji bi redovito pokrivali više škola na razini županije, grada ili općine", kaže Pavičin.
Da su školama potrebni psiholozi govori i podatak da svako peto dijete u dobi od 12 godina ima psihičkih problema, a svako deseto razvije i kliničku depresiju.
