Nacionalni stožer civilne zaštite za vrijeme epidemije koronavirusa donio je niz, po mnogima, spornih odluka. O njihovoj bi ustavnosti u ponedjeljak u 10 sati trebao odlučivati Ustavni sud. Dnevnik.hr doznaje da se u podnesku suca izvjestitelja Rajka Mlinarića našlo ukupno devet odluka i četiri zakona.
Radi se o odlukama o nošenju maski u zatvorenim prostorima i javnom prijevozu, dvjema odlukama o ograničavanju društvenih okupljanja, potom o održavanju sprovoda, ograničenju zadržavanja na ulicama, zabrani rada nedjeljom i zabrani napuštanja mjesta prebivališta te prelaska državne granice. Odlučivat će se i o ustavnosti Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o lokalnim izborima kao i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
"Moguće je da Sud prihvati sve prijedloge, moguće je da prihvati neke prijedloge, a moguće da ne prihvati niti jedan prijedlog, ako prihvati djelomično onda moramo vidjeti koje konkretno odluke su eventualno sporne", poručio je stručnjak za ustavno pravo s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić.
Propitivači rada Stožera traže javnu raspravu
Osim toga, Ustavni sud bi trebao raspravljati i o tome hoće li dopustiti prisutnost medija na sjednici na kojoj će se o tome raspravljati. Naime, troje od 13 sudaca zahtijeva javnu raspravu o ustavnosti odluka Stožera, no ako Sud prihvati njihov prijedlog, rasprava bi se mogla odgoditi i za idući tjedan.
Jutarnji doznaje kako se radi o Andreju Abramoviću, Lovorki Kušan te Goranu Selancu, istim onim sucima koji su u nekoliko navrata od kraja ožujka tražili od predsjednika Suda Miroslava Šeparovića raspravu o mjerama Stožera te upozoravali kako je sama reakcija Suda bila spora. Oni traže javnu raspravu ne samo zbog dvojbi među ustavnim sucima, već i zbog važnosti tog predmeta, koji se tiče poštivanja temeljnog demokratskog ustavnog načela trodiobe vlasti, što znači da oni zahtijevaju da javnost zna tko će dići ruku za, tko protiv i kako će to svi argumentirati.
Čini se kako je to vrhunac napetosti unutar samog Ustavnog suda, u kojemu se troje spomenutih sudaca ne miri s načinom rada koji je uvela bivša predsjednica Jasna Omejec, što uključuje i pretvaranje javnih rasprava u zatvorene stručne sastanke te puko dizanje ruku o prijedlogu odluke koju sudac izvjestitelj ukratko iznese. Naime, Abramović, Kušan i Selanec poznati su po pisanju izdvojenih mišljenja u kojima iznose drugačiji stav ili argumentaciju o pitanjima o kojima Sud odlučuje.
S obzirom na to da jednoglasno donošenje odluka nije svojstveno ustavnim sudovima u brojnim demokratskim zemljama iz očitih razloga, trojac odluku o odlukama Stožera i četirima zakonima želi iskoristiti kao povod za povratak javnih rasprava na sjednice Ustavnog suda i time unijeti novu dinamiku u njegov rad, a kao uporište im služi Ustavni zakon o Ustavnom sudu, prema kojemu je rad Suda javan te se ostvaruje, između ostalog, i kroz javne sjednice i rasprave koje suci vode.
Pitanje od iznimne važnosti
Stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević skeptičan je oko mogućnosti da Ustavni sud nešto značajno promijeni u ovoj situaciji, ali ističe da bi javna rasprava bila dobra jer "cijela situacija traje već pola godine, a radi se o pitanju koje je iznimno važno za javnost".
"Ipak, ne isključujem mogućnost da će neke odluke ili norme pasti. Moglo bi se očekivati da bude izdvojenih mišljenja s obrazloženjima", ističe Gardašević i dodaje da je nošenje maski bilo primjereno u stanju epidemije, no sporne su odluke koje su ograničavale pojedine ljudske slobode." Mora se obrazložiti zašto se donosi takve odluke, a svaki sud ta obrazloženja mora uzeti u obzir."
Pojasnio je da se u obzir pri donošenju odluke o ustavnosti, uzima zakonitost i razmjernost takve odluke. Ovisno o odluci Suda, teoretski je moguća i isplata oštete, ali oni koji će to tražiti moraju dokazati da su pretrpjeli štetu.
