Borba oko izbora čelnog čovjeka Vrhovnog suda nije ni blizu kraja. Plenković je potvrdio kako Milanovićev prijedlog i kandidatkinja neće doći na dnevni red Sabora jer je to protivno zakonu.
Zašto je bitka za predsjednika Vrhovnog suda izazvala toliku polemiku - u RTL-u Danas otkrio je Ivan Vrdoljak.
Vrhovni sud na čelu je sustava od 66 redovnih i specijaliziranih sudova. Na prvom stupnju imamo općinske, prekršajne, trgovačke i upravne sudove. Svakom od njih nadređen je sud drugog stupnja - županijski, odnosno visoki prekršajni, trgovački, i upravni sud – i od ove godine novoustrojeni visoki kazneni sud.
Upravo on je preuzeo najbitnije kaznene ovlasti Vrhovnog suda što je izazvalo kontroverze - no o tome detaljnije uskoro.
Kako god završile polemike između predsjednika i premijera - novog predsjednika Vrhovnog suda Sabor mora izabrati do srpnja, kada istječe mandat aktualnom. Bira se na mandat od 4 godine, i to najviše dvaput na tu dužnost. Može se kandidirati hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik, javni bilježnik ili sveučilišni profesor prava.
Plaća predsjednika Vrhovnog suda iznosi oko 22 tisuće kuna neto, a on je važan i zato jer je istodobno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva.
Što radi Vrhovni sud i njegovih 39 sudaca? Uvijek se isticalo da ujednačava sudsku praksu, i osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih. To znači da sudovi, kad utvrde isto činjenično stanje i primijene iste pravne norme u dva predmeta, moraju donijeti istu presudu.
Njegova moć je od ove godine oslabjela
Vrhovni odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom. Odlučuje i o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova. Rješava i sukobe nadležnosti sudova.
No u praksi, njegova moć je od ove godine oslabjela. Uspostavom visokog kaznenog suda – Vrhovni sud u kaznenim predmetima poput korupcijskih afera ili ubojstava više neće rješavati žalbe na presude nižih sudova.
Samo će odlučivati samo o izvanrednim pravnim lijekovima, poput revizija pravomoćnih presuda ili zahtjeva za zaštitu zakonitosti.
Tome se i danas protive mnogi pravni stručnjaci, kažu da je to ukidanje ustavom zajamčene uloge Vrhovnog suda. Njihove procjene kažu da je vrhovni sud dosad odlučivao u oko 1400 predmeta godišnje, a ubuduće će se to svesti na na 150-ak predmeta.
