Svaki peti potrošač u vrijeme pandemije covida-19 susreo se s kršenjem potrošačkih prava, ali čini se da takve nelegalne radnje nisu građane u većem broju potakle da ih prijave nadležnim institucijama, piše u četvrtak Jutarnji list.
Od onih koji su doživjeli da im trgovci ili pružatelji usluga krše prava, prijavu Državnom inspektoratu poslalo je njih samo 21 posto, što znači da je četiri petine građana o kršenju svojih prava radije odabralo strategiju šutnje.
Ovi rezultati dio su istraživanja koje je od agencije IPSOS PULS naručilo Ministarstvo gospodarstva i razvoja s namjerom da istraži u kolikoj su mjeri potrošačima u vrijeme pandemije bila kršena potrošačka prava te kako su reagirali, odnosno jesu li od nadležnih institucija zatražili pomoć.
Velika analiza provedena je u razdoblju od lipnja do listopada 2020. godine na uzorku od 1250 osoba starijih od 16 godina.
Problemi i sa servisima
Provjerilo se i o kakvim je vrstama povreda prava najčešće bila riječ: Najveći dio prijava, točnije njih 14 posto, odnosilo se na kašnjenje u dostavi roba ili usluga, dok je sedam posto prijava otpadalo na nedostupnost usluga servisa uređaja i postupka zamjene ili popravka kupljene robe.
Ministarstvo je željelo i provjeriti koliko su se građani u vrijeme pandemije često ili češće koristili opcijom kupnje putem interneta, koje su vrste proizvoda u tom razdoblju najčešće birali kupovati online i jesu li tijekom pandemije koronavirusa počeli intenzivnije koristiti pojedine online usluge.
Putem interneta u vrijeme pandemije tako su se online najčešće kupovali odjeća i obuća, proizvodi za kućanstvo i osobnu higijenu te hrana, a zanimljivo je i kako je 14 posto ispitanika u tom razdoblju počeo koristiti uslugu e-građani, kojom se prije uopće nisu služili, donosi Jutarnji list.
