'Najprije iz zabave, ali i s primislima da bi mi moglo podebljati novčanik ako pogodim hoće li pobijediti Hajduk ili Dinamo, krenuo sam s kolegom s faksa u kadionicu. U početku je to bila pokoja kuna 'ukradena' od ručka ili doručka. Na nesreću, jednom sam 'dobio' čak 3000 kuna. Valjda tako uvijek bude s mladima i zelenima, uvjerenima da znaju izračunati što donosi dobitak.'
Opisuje tako Jutarnjem listuMarko svoj put u pakao ovisnosti o klađenju koji je trajao oko tri godine i za koji kaže da se u njemu našao prije nego što je ičega postao svjestan. 'Vjerovao sam da sam Superman. No, svaki dan trebalo mi je sve više novca da vratim izgubljeno'. Imao sam zapravo sreću što je moj otac dignuo frku i počeo inzistirati na tome da mu pokažem indeks. Nekoliko puta uspio sam s lažima, ali onda je sve stiglo na naplatu kad je moje kući nazvao čovjek kojem sam bio dužan oko 5000 kuna. Otac je prijetio, mama plakala... Platili su moje dugove i postavili mi ultimatum - pravac liječenje. Bilo mi je tada 25 godina i mogu reći da nisam imao podršku obitelji, nikad ne bih uspio. Nakon boravka u komuni, uspio sam izaći iz ralja kladionica, završio sam fakultet i zaposlio se. Danas u 35. kladionice zaobilazim u širokom luku. Ne igram ni nagradne igre...', kaže Marko uvjeren da ovu životnu školu nikad neće ponoviti.
Najviše ovisnika o kladionicama
Da je Markova ovisnost o klađenju imala bolje prognoze za izlječenje, potvrđuje i psihijatar iz KBC-a Sestre milosrdnice dr. Robert Torre. 'Automati za kockanje, odnosno poker i rulet automati, stvaraju veću ovisnost negoli drugi oblici kockanja ili klađenja. Također, kockarima nagradne i lutrijske igre nisu privlačne', kaže dr. Torre.
U populaciji je prema procjenama od jedan do dva posto ovisnika. U Hrvatskoj je najviše ovisnika o kladionicama, a potom slijede automati pa rulet, dok je u Europi na prvom mjestu ovisnost o automatima, zatim slijede sportske kladionice i rulet. Oni rade trećinu prometa u kladionicama i kockarnicama, kaže dr. Torre. Zanimljiv je podatak da je svaki drugi stanovnik Hrvatske stariji od 15 godina uključen u neki oblik lutrije, a svaki treći u nagradne igre vezane uz kupnju određenih proizvoda koji donose dobitak ili uz kupnju u određenim prodavaonicama. Svaki sedmi se u općoj populaciji kladi, a najviše se kupuje lutrija.
Dr. Torre kaže da je najveći rizik za razvoj ovisnosti o kockanju u dobi od 18 do 25 godina, a problemi vezani uz kockanje vrhunac dostižu od dvadesete do 35. Suprotno očekivanjima da se više klade i kockaju oni koji imaju više novca, statistika pokazuje da kockaju svi društveni slojevi. Dr. Torre i dodaje da društvo i dalje ima visoku toleranciju prema kockanju i kockarima pa je zbog toga preventiva prilično neučinkovita. Razlog je vjerojatno i to što je većina kockara funkcionalna, a to znači da rade, da imaju obitelj, a okolina ih ne percipira kao ovisnike. http://www.jutarnji.hr/alarmantno--kladi-se-svaki-sedmi-hrvat--a--svaki-drugi-igra-lutriju/1207806/
