Baš svaki put kada se u resoru zdravstva otvori neka afera, ministar Beroš priča o reformi zdravstva. Tako je i sada, ali evo prvi su put najavljeni i neki konkretni potezi. Predstavio je dokument radnoj skupini i najavio već do kraja godine uštedu od 600 milijuna kuna. Koliko je to realno?
Nije to baš tako jednostavno da primjerice pregled glasnica koji košta 45 kuna skoči na 55 za onoga bez osiguranja, pa će to natjerati sve one koji nemaju dopunsko da ga brže bolje - uplate.
"Mi u hrvatskoj imamo nešto što se zove zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i kada biste samo povećanjem cijena usluga pokušali natjerati ljude da uzmu dopunsko zdravstveno koje je dobrovoljno, kršite zakon", kaže Ivica Belina iz koalicije udruge u zdravstvu.
S druge strane ministar Beroš najavljuje do kraja godine reviziju osiguranika; i većim cijenama usluga za one bez dodatnog osiguranja planira uštedjeti.
Zajedno s objedinjenom javnom nabavom za bolnice i zabranom rada u privatnim službama šefovima odjela najavljuje 600 milijuna kuna plusa u zdravstvu do kraja godine.
"Osjetit će se neke male stvari ali za prave stvari trebat će nekoliko godina jer vi cijeli sustav morate reorganizirati", kaže Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.
Da netko od šefova odjela u Vinogradskoj bolnici zatvori ordinaciju u 13 i ode u privatnu kliniku, ravnatelj bi to znao i odmah sankcionirao, kaže. Ali nije uvijek riječ o tome.
"Ako netko tijekom radnog vremena odradi sve što treba u nekom dijelu onda za dio rada van radnog vremena bilo u privatnom zdravstvu ili u državnom u nekom domu zdravlja van radnog vremena, apsolutno imam razumijevanja za takav način rada", dodaje Vagić.
O toj će se točki raspravljati i na sastanku savjetodavnog odbora kojeg je član i Dragan Primorac. Za sada su se, kaže, sastali samo jednom.
"Suludo je da vi u privatnom sektoru imate toliko golemu opremu neiskorišteno. Reći ću vam jedan apsurd. Da vi možete u privatnom sektoru danas u Hrvatskoj možete imati pacijenta iz Njemačke, iz Ujedinjenih arapskih emirata s uputnicom a da to ne može napraviti hrvatski pacijent, mislim da je sve jasno", kaže Dragan Primorac.
Ipak, dokument s obrisima reforme postoji. Do 2022. mijenja se regulativa lijekova, do 2024. spajaju se bolnice, a do 2026. bolničko liječenje smanjit će s devet na sedam dana.
Ravnatelj Vagić kao najbolju točku vidi akreditaciju bolnica. Ukratko, ako jedan liječnik napravi 200 operacija glasnica godišnje u tome je sigurno, barem po zakonu velikih brojeva, puno bolji od onoga koji napravi dvije.
Ako vidimo prijedlog izmjene Zakona u Saboru do Božića to će značiti da cijeli dokument može u provedbu.
"Otpori su veliki. Imate jako puno interesnih skupina, jako puno interesa. Zdravstveni proračun je preko 32 milijarde kuna, znači imate 32 milijarde interesa i zato provedba nikad nije lagan posao", kaže Dražen Jurković iz udruge poslodavaca u zdravstvu.
Nije reforma zdravstva čudovište iz Loch Nessa, 2009. je gotovo zaživjela, od nje barem imamo e-recepte.
