Inspekcija Ministarstva zdravstva otkrila je povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije u slučaju dvije transplantacije u KBC-u Zagreb 2019. godine. Predmet su proslijedili Hrvatskoj liječničkoj komori, a potom i Državnom odvjetništvu radi sumnje u trgovinu organima, a doneseno je i privremeno rješenje o zabrani presađivanja bubrega živih nesrodnih davatelja, odgovorili su iz Ministarstva za RTL.
"Napokon smo dočekali da Ministarstvo reagira i sve pohvale na njihovo brzo upućivanje DORH-u. Od liječničke komore također je potvrđeno da je prekršena medicinska etika. ALI, sankcija nema! Ako je bolnica Merkur odbila napraviti transplantacije sa živog donora jer su postojale ozbiljne sumnje na trgovinu organima; prezentirajući primaoc elitnog društvenog statusa, a davaoc socijalni slučaj, kako je moguće da je da je Rebro to isto odobrilo? Zar postupak i uvjeti po zakonima iste države ne bi trebali biti isti za sve javne ustanove? Odgovorne institucije se ne ponašaju kao da je ovo interes javnosti, a što zasigurno jest i to povijesni jer je ovo prvi slučaj sumnje trgovine organima u RH!
Ako smo mislili da smo sigurna zemlja od trgovine organima, trebamo biti svjesni da se to događa i u našem okruženju. Nažalost neki i zdravlje mogu i pokušavaju kupiti novcem, no zabrinjava nas činjenica da ako se nije zaustavilo i sankcioniralo ono sto je utvrđeno u našoj najvećoj bolnici, da li se takva praksa i dalje nastavlja i jeli moguće da imamo državne institucije koje će pred ovim zatvoriti oči.
Što onda može očekivati pacijent kojem su mu prekršena 'samo' prava? Interesantno je da za ovakav čin na Rebru nitko nije imao priziv savjesti već su sudjelovali u ugrožavanju nečijeg života", poručili su iz Hrvatske udruge za prava pacijenata.
Iz dokumentacije koja je u posjedu UNE vidljivo je da je prvi "sumnjivi" par prethodno odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vrijeme obavijestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb. Naime, primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona. Dakle, osoba niskog socijalnog statusa.
U psihološkom nalazu darivatelja zapisano je tek da je sposoban shvatiti postupak i dati informirani pristanak.
U drugom se slučaju transplantacije radi o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske. Svjedoci tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socio-ekonomskom statusu.
Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, kazavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana.
Njegov darivatelj je, međutim, NK radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega.
On je navodno bio smješten u hotelu Rebro, a psihijatar je u obradi bio potpuno fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta, te je na koncu je zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka. Nakon površnog pregleda zaključio je da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa.
Na vijest o zahvatu s darivateljem iz inozemstva, odmah su reagirale tri udruge transplantiranih bubrežnih bolesnika, čiji su predstavnici Jozo Lončar i Stanko Anić s podacima o prvom paru već 2019. godine otišli ravnatelju KBC-a i sve prijavili.
Inače, svijetu preko milijun osoba čeka na transplantaciju organa, a godišnje se transplantira tek oko 100 tisuća organa. U EU se na organ prosječno čeka tri godine, a od sveukupnog broja bolesnih na listi čekanja, godišnje 30 posto dobije organ, 35 posto ostaje na listi čekanja i jednako toliko umre čekajući.
