Učinke te mjere analizirala je Mreža mladih Hrvatske te došla, kako piše Glas Slavonije, do dva zaključka.
Skup poticaj čiji su učinci dvojbeni
"Prvo, SOR je u vrlo kratkom vremenu postao ključnom mjerom aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Naime, dok je 2011. na SOR otpadalo oko 13 posto novouključenih korisnika, u 2014. taj se udio popeo na 50 posto, da bi se 2015. zadržao na vrlo visokih 45 posto. Drugo, 2014. primjetno je oštro smanjenje broja novouključenih korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja u odnosu na 2013. (za više od 33 posto). To se smanjenje gotovo uopće ne odražava na broj novouključenih korisnika SOR-a koji ostaje približno jednak onom prethodne godine. U rekordnoj 2015. ponovno je prisutna značajna ekspanzija SOR-a - tridesetak posto novouključenih korisnika više u odnosu na 2014", stoji u analizi Mreže mladih Hrvatske.
Mreža mladih Hrvatske također zaključuje da je, u odnosu na druge aktivne mjere zapošljavanja, riječ o relativno skupom poticaju, čiji su učinci na zapošljavanje u odnosu na usporedive mjere u najmanju ruku dvojbeni te da ta mjera osim smanjivanja razine radničkih i socijalnih prava strukturno može djelovati nepoticajno za provedbu reformi u javnoj i državnoj upravi.
Ne pridonosi konkurentnosti ekonomije
"SOR nipošto ne može djelovati poticajno jer poslodavcima uz minimalan trošak omogućava godinu dana testiranja novih radnika u koje prethodno nisu direktno ulagali. Može se opravdano tvrditi kako je to dobro za pojedinačne poslodavce, ali je vrlo upitno u kojoj je mjeri to dobro za konkurentnost cjelokupne ekonomije. Argumenti pokazuju kako je bilanca mogućih strukturnih učinaka SOR-a zasad uglavnom negativna", stoji u analizi.
Ipak, ta je mjera u kratkom roku postala okosnicom aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj.
Korisnici mjere većinom zadovoljni
Agencija Ipsos provela je istraživanje o tome koliko je SOR u praksi dobra ili loša mjera, a rezultati govore da je čak 85 posto anketiranih korisnika mjere ocijenilo da su imali odgovarajuću podršku mentora, a 75 posto ih je zadovoljno njegovim/njezinim radom.
Više od 80 posto korisnika navelo je da su obavljali značajne poslove u struci tijekom SOR-a, dok je velika većina onih koji su bili u mogućnosti polagati državni/stručni ispit to i učinila nakon izlaska iz mjere – njih oko 90 posto. Korisnici SOR-a svoje su iskustvo sudjelovanja na skali od 1 do 5 ocijenili srednjom ocjenom 3,58.
Naknada povećana s 1.600 na 2.400 kuna
Ova mjera isprva je bila ograničena na osobe koje su bile dužne polagati stručni/državni ili majstorski ispit, u dobi do 25 (ako su završile srednjoškolsko obrazovanje) i do 29 godina života (ako su završile visokoškolsko obrazovanje) te koje imaju manje od šest mjeseci radnog staža.
Godine 2012. ciljana je skupina proširena na osobe koje nisu u obvezi polagati stručni ispit, a prijavljene su u evidenciju nezaposlenih najmanje 90 dana te imaju manje od godinu dana radnog staža. Iste godine izmjenama zakona uvjet dužine prijave na evidenciju smanjen je na minimalno 30 dana, a uvjet količine radnog staža u zvanju za koje su se osobe obrazovale produžen je na godinu dana.
Mjesečna novčana naknada za korisnike u siječnju 2015. povećana je s 1.600 na 2.400 kuna, a od srpnja 2013. godine financira se i trošak prijevoza korisnika u maksimalnom iznosu do 1.000 kuna. Tijekom stručnog osposobljavanja korisnicima se uplaćuju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
