Zemlje članice NATO-a u zadnje vrijeme značajnije podižu vojnu potrošnju, pogotovo nakon učestalih kritika iz SAD-a. Naime, SAD je svim članicama koje još nisu dosegnule ciljnu stopu od dva posto BDP-a kao minimum izdvajanja za vojsku dao rok od šest tjedana da, na papiru, navedu kako će dosegnuti tu razinu. Točnije, SAD više ne želi biti besplatni vojni i sigurnosni patron europskim zemljama.
Ljestvicu predvodi SAD sa 3,42% BDP-a, slijede Grčka sa 2,24%, Estonija sa 2,13%, kao i Velika Britanija. Rumunjska je narasla na 2,04%, Poljska i Letonija na 2,1%. Litva na 1,98%, Turska na 1,89%, Francuska 1,84%, pa Hrvatska sa 1,75%. Do nas je Slovačka sa 1,74%, slijede Norveška sa 1,70%, Crna Gora 1,65%, Bugarska 1,61%, Portugal 1,41%, Njemačka 1,36%, Nizozemska i Danska 1,35%, Kanada 1,27%, Albanija 1,26%, Italija 1,22%, Mađarska 1,21%, Češka 1,19%, Slovenija 1,04%, Belgija 0,93%, Španjolska 0,92%, a uvjerljivo je zadnji (i najbogatiji) Luksemburg s 0,55%.
Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec zasad ne vjeruje da će se odmah pred članice staviti alternativa ili 2% BDP-a za vojsku ili van iz NATO-a, no kaže da prijelazno razdoblje neće biti dugo i da hrvatsko državno i vojno čelništvo o tome mora itekako voditi računa te biti svjesno obveza koje će proizlaziti iz dokumenta koji će za šest tjedana podastrijeti NATO-u.
Srbija povećala vojni proračun
Istodobno, Srbija je u zadnje tri godine znatno povećala vojni proračun, ugovorila značajne i kvalitetne vojne nabave novih sustava te suradnju s Rusijom i Kinom, a brzo obnavlja i domaću vojnu proizvodnju, s ciljem da opet postane vojno dominantna na jugoistoku Europe.
Ogorec potvrđuje da se Srbija postupno profilira kao ozbiljna vojna sila na jugoistoku Europe te je njezina suradnja s Rusijom vrlo intenzivna, o čemu se malo piše/govori u relevantnim društvenim i medijskim krugovima kod nas. Isto tako, uz Bjelorusiju, Srbija je jedina europska država koja je pristupila ruskom ODKB-u, savezu za kolektivnu sigurnost, doduše na razini promatrača, ali s tom vojno-političkom asocijacijom redovito sudjeluje u zajedničkim vježbama.
"Mislim da je krajnje vrijeme da o takvom razvoju srpske vojne moći povedu računa sve relevantne institucije RH", kazao je Ogorec za Večernji list.
Povećavaju vojne izdatke
Srbija očito za sada spretno koristi donacije i pomoć ruskih i kineskih stručnjaka u razvoju oružja te su nadobudno povećali vojne izdatke na gotovo milijardu dolara godišnje.
