Rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose Sveučilišta u
Zagrebu Goran Bandov bio je gost RTL-a
Danas.
Kaže kako Hrvatska ima jednu vanjsku politiku: "Ono što čujemo iz Ureda predsjednika i ono što čujemo s Markovog trga, to su jedne te iste poruke. Malo drugačije rečene, malo drugačije su poruke, moguće da su jedne odlučnije, moguće da su jedne malo drugačije, ali ono što je bitno to su iste poruke. Poruke da se ne smije odustati od zavada onoga Daytona. Što je zapravo Dayton bio? Temelj Daytona je da se ne smije odustati od konstitutivnosti jer to Dayton i predviđa. Također on predviđa 3 konstitutivna naroda i dva entiteta."
Kaže kako bi volio da u dokumentu kojeg je donijelo Vijeće Europske unije stoji više toga. Istaknuo je kako nije pitanje u tome tko je u pravu nego što bi mi voljeli kao zemlja.
"Uvijek je pitanje što možete izboksati. Vi kada se nađete za jednim stolom, možete pokušati dobiti sve što ste si zamislili, vrlo teško to možete tako i ostvariti. Meni se čini, još jedanput, krucijalni moment je spominjanje Daytona. Bosna i Hercegovina se jako puno udaljila od onoga Daytona kojeg smo nekad imali i to ne voljom sva tri konstitutivna naroda i to nije dobro. Ako nemate tu volju konstitutivnih naroda za neke promjene koje se događaju u Bosni i Hercegovini, vi onda imate neke težnje poput primjerice secesije ili neke težnje koje govore da niste ravnopravni i to nikad ne može biti dobro."
Kako je pitanje politike je li potrebno ovoliko tenzija: "Meni se čini u diplomaciji, a ovo što se trenutno govori nije diplomacija. To je politička razina. U diplomaciji se stvari inače dogovaraju više manje iza otvorene scene, tako da mi zapravo ne znamo što se sve točno dogovaralo prije tog dokumenta i meni bi bilo potpuno logično na diplomatskoj razini da se sve dogovara iza javnosti. Ova razina nije ta razina. To je politička razina gdje predsjednik poručuje poruke, ja mislim da je predsjednik govori što misli, da pošalje neke poruke u ovom momentu dok se o tome još razgovara."
Kaže kako je BiH već dosta dugo u "ćor sokaku" po pitanju izbornog zakona: "To nije dobro za društvo u Bosni i Hercegovini, ali naravno i sva susjedna društva u BiH. Ono što mi se čini izrazito bitnom porukom, to su poruke iz vjerskih zajednica BiH koje su poručile da je dosta uvreda, da je dosta omalovažavanja građana i da se trebaju političari u BiH orijentirati na one stvarne probleme građana BiH, a to je pitanje primjerice kvalitativne vladavine prava, to je pitanje slobode medija, to je pitanje zdravstva, da imate funkcionalno zdravstvo, da imate dobro i visoko obrazovanje i zapravo cjelokupno obrazovanje. To su zapravo osnovni problemi."
Kaže kako će do dogovora sigurno doći, ali i da je pitanje "kada" dobro pitanje: "Dijalog između Bošnjaka i Hrvata je nužan, on se ostvaruje, on nije uvijek vidljiv, on se ostvaruje na nekim marginama, on se ostvaruje na hodnicima, na nekim domjencima, na nekim ručkovima i na tim mjestima se u diplomatskom okviru puno više postiže nego zapravo službenom sastanku. Službeni sastanak zapravo služi da ono što smo prije dogovorili na neki način iznesemo. Ono što mi se čini strašno bitno to je da međunarodna zajednica mora puno ozbiljnije shvatiti situaciju u BiH. Nismo ni sigurno je li EU stvarno dobro razumije što se događa u BiH, nismo sigurni govori li EU jednim jezikom. Čini mi se da tu ima previše malih nekih sitnih interesa i previše nerazumijevanja BiH. Ona je izrazito kompleksna. Mi smo joj prvi susjed."
