U Bruxellesu se održava posljednji ovogodišnji sastanak na vrhu Europske unije na kojem sudjeluje i premijer Andrej Plenković.
Premijer je ispričao kako je protekao jučerašnji sastanak te kazao da je danas završena prva tema na Europskom vijeću koja se tiče covida-19.
"Upozorili smo na značaj omikrona, svi ga doživljavaju ozbiljno te smo razgovarali o zajedničkim naporima za bolju koordinaciju svih politika koje se odnose na zdravstvenu zaštitu. Donijet će se zaključci koji pozivaju na primanje treće booster doze što mislimo da je važno kako bi se sugrađani što bolje zaštitili i općenito apeliramo na sve sugrađane da se cijepe, to je jedina prava i istinska zaštita od koronavirusa koji je nanio puno zdravstvene štete u Hrvatskoj, u drugim članicama EU, a da ne govorimo ekonomskim i financijskim, pa i društvenim posljedicama. U mnogim zemljama postoji polarizacija, dio ljudi oklijeva u pogledu cijepljenja, svi su izloženi enormnom broju dezinformacija i praktički je situacija vrlo slična", kazao je premijer.
Komentirao je i sastanak s Josepom Borrellom s kojim je pričao o situaciji u BiH.
"Iskoristio sam prigodu da mu sadržajno objasnim cijeli kontekst BiH od 1992. pa do danas. Ne možemo razumjeti raspravu ako svi akteri koji su uključeni dobro ne shvate što su pojedini akteri, narodi, države i lideri radili u pogledu agresije na Hrvatsku i Bih početkom devedesetih. Do Daytonskog sporazuma nismo došli slučajno, do njega se došlo kroz Washingtonski sporazum, nakon Bljeska i Oluje, zajedničkih operacija Armije BiH i Hrvatske vojske u BiH, došlo se i nakon genocida u Srebrenici. Taj sporazum kojeg možemo nazvati svojevrsnim primirjem koji se pretvorio u mirovni sporazum, a mirovni sporazum u jednom od svojih aneksa ima ustav BiH, vuče korijene iz konteksta koji je važan i u tom smislu da bi netko danas gotovo 26 godina kasnije se bavio tom temom mora razumjeti što se tada događalo. Naša pozicija je, a to je bio dio mojih sadržaja u Sarajevu, da smatramo da je to dobro, potičemo da se postigne dogovor među strankama u BiH a kasnije donesu izmjene i kroz institucije BiH u izmjenama izbornog zakona koji bi bio pravičniji nego je situacija danas, gdje imamo praksu od 2006. gdje se na području Federacije događa da Hrvatski član predsjedništva bude izabran glasovima bošnjačkih građana na teritoriju Federacije BiH. Ta situacija nije fer, ne ulijeva povjerenje u međusobne odnose, smatramo da je treba ispraviti na način da se postigne dogovor a da se pritom osiguraju prava svih koji nisu Bošnjaci, Srbi i Hrvati i to je na tragu onoga što govorimo. Vidjeli smo jučer priopćenje, da izaslanici koji su tu ne da naprave dogovor nego pomažu razgovor, da su odgodili odlazak u Sarajevo i to će uslijediti koji tjedan kasnije. Ima još vremena tu da Hrvatska stvara preduvjete za donošenje takvog rješenja koje je pravično za BiH i štiti Hrvate u BiH kao ravnopravan i konstitutivan narod", kazao je premijer.
Osvrnuo se i na pismo Milanovića o zaključcima Vijeća EU vezanima uz BiH.
"To je postala praksa. Imate nekoliko aktera na hrvatskoj političkoj sceni koji se meni obraćaju tako da pisma šalju medijima. Čim ga netko pošalje medijima doživljavam ga manje bitnim jer doživljavam to kao nečiji PR potez. Ja sam to doživio kao njegovu osobnu zahvalu za moja stajališta u Sarajevu kad su me pitali što mislim o njegovoj izjavi za genocid u Srebrenici, pa ću kad dođe vrijeme i kad se vidimo, vjerojatno u ponedjeljak ili u nekom trenutku idući tjedan, porazgovarati s njim. Što se tiče metode pregovora na razini Vijeća za opće poslove, za javnost to je jedna od konfiguracija Vijeća, tu su državni tajnici zaduženi za europske poslove, riječ je o dokumentu koji se odnosi na puno zemalja jugoistoka Europe, tu su svi naši susjedi i Turska. To su zaključci koji su se tek nakon dvije godine donijeli na temu proširenja, smatramo da je dobro da su se donijeli. Hrvatska je imala određene pozicije. Ovi zaključci kad ih uspoređujemo s onim zaključcima sastanka na vrhu NATO-a koji je bio prije par mjeseci u Bruxellesu, puno bolji za Hrvate u BiH nego što su bili ti i otvaraju prostor za pregovore. Ono što će se dogovoriti kako će izgledati arhitektura izbornog zakona nije vezano uz ove zaključke. Oni su puno širi", kazao je.
Komentirao je i smatra li da je formulacija koja je u zaključcima neadekvatan način da se štiti konstitutivnost naroda.
"Čim spomenete Daytonski sporazum narodi su unutra, čim spomenete izbornu reformu, ograničenu ustavnu reformu, presude Ustavnog suda, imate presudu u slučaju Ljubić, sve što je bitno je tu samo treba imati predznanje i znati kako dešifrirati zaključke i što se iza svake rečenice nalazi i što se misli. Postoje i metodološki aspekti. Ići u nekim pregovorima do kraja, u smislu ne znam je li se aludiralo na blokiranje zaključaka, to nitko iskusan ne radi, to se radi u ekstremnim slučajevima kad je požar takav da nema druge. Ovdje treba voditi mudriju politiku da bi se dobila podrška za ono što nam je bitno", kazao je premijer.
