Opasnost od klimatskih promjena prijeti za čak milijardu i pol stanovnika svijeta. Svi oni bi mogli biti prisiljeno potražiti novo mjesto za život.
Ni Hrvatska nije izuzetak, jedna od najtežih posljedica bit će podizanje razine mora. Prema modelima, u Jadranu bi do kraja stoljeća mogla porasti od 32 do 65 centimetara.
Julije Domac, savjetnik predsjednika Republike za klimu i energetiku, rekao je za Dnevnik HTV-a kako smatra da još nismo došli do točke bez povratka, napominje da su dogovori potrebni što prije te da veliki izazovi čekaju globalne lidere na konferenciji u Egiptu.
Gubimo obalu?
Hrvatska bi, podigne li se razina mora za pola metra, izgubila više od 100 milijuna četvornih metara priobalja. Najviše će biti ugrožene urbane sredine s niskom obalom, primjerice, mjesta na otocima: Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka. Na obali - Nin, Trogir, Ston, ali i Pula, Split te Zadar.
Domac tvrdi kako sve što gledamo oko nas pokazuje jednu disfunkcionalnost međunarodne zajednice pa i organizacije kao što su Ujedinjeni narodi.
"Velika su očekivanja od konferencije u Egiptu međutim bojim se da imamo razloga za jedan pesimizam. Nikad ranije nismo tako gledali na ove konferencije. Uvijek su očekivanja bila velika, međutim od 1992. godine kada je prva konferencija krenula do danas bilo je puno konferencija, puno dogovora i puno obećanja pa i zadnja u Glasgowu donijela je puno obećanja međutim rezultati još uvijek nisu vidljivi", rekao je.
Govoreći o opasnosti od podizanja mora, Domac kaže da su naši obalni gradovi izloženi, a dolina Neretve kao važna poljoprivredna zona, izložena je ulasku mora. "Uvijek smo govorili da smo bogati vodom, a ove godine smo imali suše i redukcije u Istri, Šibeniku i Primorsko-goranskoj županiji. Neke studije kažu da smo treća najizloženija europska država, prema tome Hrvatska mora jako raditi, prvenstveno na adaptaciji na klimatske promjene", istaknuo je Domac.
Najveći zagađivači
Smatra da je dobro da su predstavnici hrvatske Vlade na konferenciji u Egiptu te ponavlja da Hrvatska kao mala zemlja mora raditi na adaptaciji i to smatra ključnim hrvatskim prioritetom u sljedećem razdoblju.
Domac ističe da se stalno zapravo nadamo da nismo prošli tu točku bez povratka. "Međutim prema pokazateljima sada smo već od onih željenih 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba došli do 1,2°C, a 2030. godina je još daleko. Nastavimo li ovim tempom Domac smatra da ćemo doći do nekih 2,4°C", rekao je.
"Nismo još došli do točke bez povratka međutim trebalo bi se nešto jako brzo dogoditi. Najveći zagađivači su Sjeverna Amerika, Kina, Indija, Rusija, Iran, a naravno i Europa. Ali Europa već radi i ima rezultate. Moraju se brzo dogovoriti. Hoće li se to dogoditi u uvjetima geopolitičke nestabilnosti zaista je nezahvalno prognozirati i bojim se da veliki izazovi čekaju globalne lidere na ovoj konferenciji, zaključio je Domac.
