Kućanstva u Splitu koja godišnje potroše 6000 kilovatsati električne energije ili 500 kilovatsati mjesečno za to sada plaćaju 5769 kuna, a od prvog travnja će im godišnji račun narasti za 635 kuna, na 6403 kune, piše Slobodna Dalmacija.
Počne li HEP s naplatom solidarne naknade od tri lipe po kilovatsatu, onda će račun ove obitelji narasti ukupno za 838 kuna - na 6606 kuna. Izračun je to koji je napravio stručnjak Nenad Kurtović, uz napomenu da je riječ o prosječnoj potrošnji kućanstva koje oko 70 posto potrošnje ima u višoj tarifi, s tim da mu je jedini energent električna energija koju koriste za grijanje, kuhanje, toplu vodu i klimatizaciju.
Izračun potrošnje
Cijena koju će kupci koji su kod HEP-a plaćati od 1. travnja i u koju je uračunat PDV za kilovatsat u višoj tarifi je 1,1961, a 0,6232 kune u nižoj tarifi. U tim je cijenama trošak za energiju, mrežarina, naknada za obnovljive izvore i PDV. Paušal ili mjesečna naknada je 21,47 kuna.
Ako netko želi izračunati buduću potrošnju po mjesecu uzet će mjesečnu potrošnju u višoj i nižoj tarifi, pomnožiti s cijenom kilovatsata i dodati mjesečni paušal. Tu nam nedostaje solidarna naknada od tri lipe koja bi se mogla pojaviti, što ćemo doznati za koji dan.
Vlada je poručila da bi električna energija trebala poskupjeti najviše 9,6 posto, a plin 20 posto. Bez Vladinih mjera, struja bi poskupjela od travnja 23 posto, a plin 79 posto.
"Treba pozdraviti želju Vlade da pomogne građanima da financijski udar električne energije bude niži, samo je pitanje koliko će to trajati. Vlada je kalkulacije radila u situaciji kada je HEP uvozio struju po cijeni od 200 eura po megavat satu, a cijena je trenutno veća od 400 eura po megavat satu", rekao je Kurtović.
U listopadu opet promjene cijena?
"Imamo, nažalost, i jako lošu klimatsku situaciju, neugodno zahladnjenje, nemamo vode za hidroelektrane, dok je cijena plina jako visoka za proizvodnju u termoelektranama. Nadam se da će zima brzo proći pa će biti lakše. Vlada je dobro napravila, ali upitno je hoće li to biti dovoljno za neko duže razdoblje. Moja prognoza je da ćemo već 1. listopada mijenjati ove cijene za kućanstvo" , smatra Nenad Kurtović.
Po Europi bankrotiraju opskrbljivači jer ne mogu nabaviti energiju po tarifama po kojima je mogu prodavati, a jedino profitiraju elektroenergetski sustavi, gdje se velika količina električne energije proizvodi u nuklearnim elektranama, termoelektranama na ugljen i iz obnovljivih izvora, prije svega vjetra.
"Ne znam zašto HEP šuti, bilo bi dobro da ljudi koji vode HEP, odnosno elektroenergetski sustav, jasno kažu gdje smo i da se izvrši pritisak da se čim prije krene u investicije i nove proizvodne pogone, jer jedino tako možemo sami sebe spašavati i ne čekati kišu. Ono što je trend i što se brzo može napraviti su obnovljivi izvori, prije svega vjetar. Neće vjetar riješiti problem u cijelosti, ali će dosta pomoći. Vjetroelektrane godišnje rade oko 2500 sati godišnje i daleko su veće snage od solara koji rade 1400 sati godišnje", ističe Nenad Kurtović.
