Hrvatski državni vrh jučer je, poput SAD-a, Kanade, 16 članica Europske unije te još nekih zemalja, odlučio solidarizirati se s Velikom Britanijom i protjerati dio ruskih diplomata kao odgovor na atentat na bivšeg ruskog špijunaSergeja Skripala i njegovu kćer Juliju izveden početkom mjeseca nervnim otrovom u engleskom gradu Salisburyju. Iako ne podastire mnogo dokaza za to, Velika Britanija tvrdi da iza tog pokušaja ubojstva stoji Rusija.
Premijer Andrej Plenković jučer je, nakon sastanka s predsjednicom Republike, predsjednikom Hrvatskog sabora i ravnateljem SOA-e, izjavio kako Hrvatska dijeli stav i procjenu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva o postajanju velike vjerojatnosti da je za taj napad odgovorna Rusija. Stoga je donesena odluka da se jedan, zasad neimenovani ruski diplomat proglasi nepoželjnim i protjera iz Hrvatske. Ruski veleposlanik u Hrvatskoj, Anvar Azimov, oštro je odgovorio na ovu odluku nazvavši je "neprijateljskim korakom" te najavivši posljedice koje će "negativno odjeknuti za daljnji razvoj naših bilateralnih odnosa".
"Solidarizirali smo se oko nečega što se nas ne tiče"
O tome kakve protumjere iz Moskve može očekivati Hrvatska te koji bi ruski diplomat mogao biti protjeran upitali smo dvoje stručnjaka za međunarodne odnose i dobrih poznavatelja ruske politike: Jelenu Jurišić s Hrvatskih studija u Zagrebu i dr.sc. Branimira Vidmarovića.
"Solidarizirali smo se s Velikom Britanijom oko nečega što se nas izravno ne tiče. Šesnaest je zemalja EU-a postupilo isto, pa se ne može reći da se cijela Unija solidarizirala jer dvanaest zemalja u tome ne sudjeluje. Slovačka, recimo, najprije traži dokaze da bi se solidarizirala, a Irska kaže da će promatrati situaciju pa će odluku donijeti kasnije", kaže prof. Jurišić koja smatra da je potez Hrvatske bio očekivan.
Slično tumači i Vidmarović.
"Cijela ova situacija je neočekivana, ako je promatramo iz europske perspektive je neočekivana, ali reakcija Hrvatske nije neočekivana nego je jednostavno primjerena tim novonastalim okolnostima. Ovo je, po mom mišljenju, kompromisno rješenje između interesa EU-a i Plenkovićeve struje te predsjednice Republike jer u pitanju je protjerivanje samo jednog diplomata. Premijer je očito nastojao uvažiti predsjedničine interese i napore, a mislim da je ključna bila nazočnost šefa SOA-e na jučerašnjem sastanku. On je vjerojatno iznio cjelokupnu sigurnosnu sliku ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj i čime se ono bavi. Mislim da je i on ponudio kompromisno rješenje. Vjerojatno je odlučeno da se protjera onaj za kojeg SOA sumnja da se bavi određenim (špijunskim) aktivnostima tako da to baš ne bude puko protjerivanje diplomata već da ima nekakvog smisla", kaže Vidmarović.
Hrvatska je 2016. protjerala jednog ruskog diplomata
On podsjeća da je prije godinu i pol dana jedan ruski diplomat bio protjeran iz Hrvatske zbog optužbi da se bavio špijunažom.
"Na to se u ovoj situaciji zaboravilo, kao i na to da je Rusija tada uzvratila protjerivanjem jednog našeg diplomata. To je bilo neugodno, ali nije imalo posebnog utjecaja na razvoj bilateralnih odnosa. Mislim da će rješenje biti zadovoljavajuće i da protjerana osoba neće biti itko iz višeg diplomatskog ranga, nedaj Bože veleposlanik Azimov. Možda to bude netko od tajnika ili neki početni diplomat. Ili netko tko je komunikativniji pa je dospio pod radar hrvatskih sigurnosnih službi", kaže Vidmarović.
Premda se još ne zna kojeg će ranga biti protjerani ruski diplomat, prof. Jurišić upozorava da se svakako može očekivati slična mjera Moskve i protjerivanje nekog hrvatskog diplomata. Pritom upozorava na nesrazmjer zbog kojeg bi više diplomatske štete mogla imati Hrvatska.
"Dok su u Hrvatskoj trenutačno 22 ruska diplomata, u Rusiji je uz našeg veleposlanika još samo četvero diplomata te vojni ataše tako da će nama šteta u svakom slučaju biti veća. Rusija će vjerojatno različito postupati prema pojedinim zemljama, ovisno o tome koliko ih bolno diraju određeni koraci koje su one poduzele", kaže Jurišić.
"Putin nema posebnog razloga doći u Hrvatsku"
Budući da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno uputila poziv , upitali smo oboje sugovornika je li ovime potkopana mogućnost njegova dolaska. Oboje su nam, međutim, odgovorili da izgledi za Putinov posjet i dalje postoje i to zbog - inata.
"Prekidanje diplomatskih veza općenito je mjera koja ne pomaže u rješavanju problema. Budući da Putinu treba kanal komunikacije i da ne želi biti izoliran, mislim da postoje realne mogućnosti da on prihvati poziv. Ne mislim da će ubrzo doći. Mada, tko zna, možda će baš iz inata svima odlučiti doći malo ranije nego što se očekuje", smatra dr.sc. Vidmarović.
Prof. Jurišić smatra, pak, da u normalnim okolnostima, nema posebnih razloga za posjet Putina Hrvatskoj.
"Gospodarski i politički odnosi Hrvatske i Rusije takvi su da nema nekog neriješenog pitanja zbog kojeg bi on trebao doći, a ni nekog velikog posla koji bi trebalo otvoriti. Nakon odlaska Davora Ive Stiera s mjesta ministra vanjskih poslova politički odnosi naših dviju zemalja su stali i to stanje još traje. No, hoće li Putin iz inata prihvatiti poziv predsjednice pa da može reći "evo,dečki, mene je zvala vaša članica pa sam došao" - to ćemo tek vidjeti. Ali, Putin do sada nije donosio takve odluke iz hira", kaže Jurišić.
01.12.2017., Zagreb - U Prirodoslovnoj skoli Vladimira Preloga profesor geografije Tomislav Golubic i njegov razred postavio je projekt intelektualac, u kojem djecu uce o medijskoj pismenosti. Docent Jelena Jurisic na Hrvatskim studijima. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Posljedice će osjetiti turizam i - Agrokor?
Pitanje je i čime Rusija može ozbiljno zaprijetiti Hrvatskoj osim recipročnim protjerivanjem nekog diplomata.
"Hrvatska s Rusijom nema neku fenomenalnu trgovinsku razmjenu. Dapače, vrlo je mala. Tek 1,5 posto našeg izvoza ide u Rusiju i isto toliko nam uvoza dolazi iz Rusije. Nemamo čak ni nekih posebnih kulturnih i znanstvenih veza. Jedino možemo očekivati pad broja ruskih turista koji je već ionako u padu otkako smo članica Europske unije pa su ruskim građanima potrebne vize", napominje dr.sc. Vidmarović.
Prof. Jurišić pripisuje, pak, oštar ton priopćenja veleposlanika Azimova njegovoj energičnosti i emotivnosti.
"On je na sličan način reagirao prije godinu dana pa smo od njega saznali za krizu u Agrokoru. Sada možemo očekivati da Rusija izda preporuku svojim građanima da zbog nesigurnosti ne idu u zemlje koje su poduzele ove korake prema njoj. A znamo što za naš turizam znače ruski gosti. Nisu najbrojniji, ali najviše troše", ističe prof. Jurišić.
Iako su u slučaj Agrokor involvirane i dvije velike ruske banke - Sberbank i VTB, dr.sc. Vidmarović ne očekuje neko značajnije pogoršanje te krize.
"Interes Sberbanka je da im se njihov novac barem u nekom dijelu vrati. Inače, Kremlj je postao dosta ciničan i pragmatičan pa oprašta dugove zemljama u razvoju isključivo na temelju nekih uzajamnih dogovora i resursnih pogodnosti. Hrvatska tih pogodnosti nema da bi se mogla nagoditi. Ne očekujem neke velike promjene budući da je Sberbank neovisniji od Kremlja nego VTB. Čelnik Sberbanka German Gref, koliko god se kod nas govorilo drugačije, nije toliko ovisan o Kremlju i biznis pokušava voditi baš kao biznis. Mislim da će u slučaju Agrokora on gurati racionalnu financijsku priču", zaključio je dr.sc. Vidmarović.
