Teška nesreća u kojoj je u nedjelju ujutro na autocesti A3 kod Slavonskog Broda u slijetanju autobusa s ceste poginulo 10, a ozlijeđeno 45 državljana Kosova, samo je još jedno upozorenje kako je za tragediju dovoljna i jedna sekunda u kojoj je vozač utonuo u san. Zbog umornih vozača mnogi su izgubili živote na našim cestama; 2008. je na autocesti A1 u autobusnoj nesreći poginulo 14 slovačkih, a 2012. osam čeških turista.
No, vozač koji je skrivio prekjučerašnju nesreću svakako nije jedini koji "nabija" kilometražu po europskim cestama, istovremeno se boreći sa snom, jer je premoren i danima nije spavao. Redakciji Slobodne Dalmacije javio se vozač Josip. Izrazio je sućut obiteljima poginulih, ali i razumijevanje za svog kolegu s Kosova.
Isrpričao je kako je "nedavno u komadu vozio punih dvadeset sati", dodavši da je uspio "ubiti oko jedan sat". Razlozi takvog postupanja u kojem je ugrozio sebe i druge je čista egzistencija.
"Radim u privatnoj firmi i gazda me natjeravao da u jedinici vremena stignem od točke A do točke B. Nisam mogao odbiti jer hranim dvoje male djece i ženu koja ne radi, i moram zaraditi plaću. To vam je istina", tvrdi Josip, koji još uvijek radi kod istoga poslodavca, jer nema izbora.
Nakon Bajakova nitko ništa ne pita
Europska uredba o vremenima rada i odmora definira maksimalno trajanje vožnje od četiri i pol sata, pa 45-minutnu pauzu te maksimalno odvoženih devet sati dnevno. Dvaput tjedno je moguće odvoziti i 10 sati, odnosno sveukupno 56, a u dva tjedna limit je 90 sati. Po navedenom propisu, teško je vožnju kosovskog autobusa od 1852 kilometra, strpati u 23 do 26 sati, koliko inače traje vožnja od Frankfurta do Prištine.
Postoji i drugi problem. Naime, stanje vozača se provjerava unutar granica EU-a, ali nakon Bajakova više nitko ništa ne pita.
"Težak umor vozača koji voze našim cestama posljedica je izrabljivanja radnika koji voze na relacijama koje kombiniraju promet u Europskoj uniji i izvan nje. Zbog kontrola u Njemačkoj ti vozači nekoliko dana ne voze, ali u danima 'odmora' intenzivno voze druge poslove, najčešće 'na crno', neki taksiraju, dostavljaju hranu… i ujutro kreću u novu vožnju, iscrpljeni i mrtvi umorni. Najveći im je odmor dok kolega vozi, a svoje dionice voze napola jedva održavajući koncentraciju, pod tempomatom. I tako iz dana u dan, dok se statističkom neminovnošću ne dogodi tragedija", upozorava prometni stručnjak Željko Marušić.
Kao najveći problem vidi ono na što je između redaka upozorio i vozač Josip - neregulirano tržište rada. To nije samo hrvatski već i europski problem, koji je teško rješiv, smatra Marušić te dodaje da su na našim cestama slabe kontrole. Drži da bi policija već na odmorištima i graničnim prijelazima trebala rigoroznije kontrolirati sve što može. Među kontrolama je i provjera tahometra, koji bilježi izmjene vozača. No, i tu je spravu lako prevariti.
Poremećaji spavanja za volanom
Stručnjak upozorava da bi na ruti od 1000 kilometara, autobusu trebao biti dodijeljen novi, odmorni par vozača. No, to se ne događa, jer je prijevoznicima skupo, a računaju i na što jeftinije karte, pogotovo na dugim relacijama. Tako karta od Frankfurta do Prištine košta svega 30 eura, vozači su slabo plaćeni i umorni.
"Sudski vještaci za prometne nezgode dobro znaju kad nema tragova kočenja ili drugih tragova na kolniku a motorno vozilo je skrenulo s ceste, najčešći je uzrok da je vozač zaspao. Zdravstveni razlozi poput srčanog udara, moždanog udara ili epileptičkog napadaja, mogu se ustanoviti, pa kad se njih isključi, ostaje samo činjenica da je vozač makar i na trenutak usnuo. Bitno je razumjeti da umor nije jedini uzrok koji je izazvao san u vozača, već to može potencirati i učinak alkohola, o čemu se isto vodi računa i može se lako ustanoviti. Poznato je i da je najveća pospanost u onih koji rade noću, pa i u vozača, pred zoru ili u rano jutro ili u rano poslijepodne. Međutim, ono što se najčešće previdi ili, nažalost, potpuno zaboravi je učinak poremećaja spavanja na pospanost za volanom, a posebice je izražen i ubojit njihov učinak u gore navedenim situacijama, kad već postoji umor ili bolje rečeno normalna pospanost", govori Zoran Đogaš, predstojnik Zavoda za neuroznanost i voditelj Centra za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta i KBC-a Split.
Apneja povećava šanse za nesreću
On tvrdi da i poremećaji disanja, poput apneje, pored drugih negativnih učinaka na zdravlje, smanjuju radnu sposobnost i time povećavaju rizik od nezgoda na poslu, ali i direktno utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilima. Nova Direktiva EK o izdavanju vozačkih dozvola upućuje da se i o tome zdravstvenom stanju mora voditi računa tijekom izdavanja dozvole.
Naime, brojna su istraživanja izravno povezala opstrukcijsku apneju s povećanim rizikom od prometnih nesreća. U onih koji imaju srednje tešku apneju rizik od prometnih nezgoda se povećava za čak 7,5 puta.
"Neki naši bolesnici opisuju kako nisu u stanju voziti dulje od 10-15 minuta, a da ne osjete potrebu za spavanjem ili moraju na relaciji od Splita do Zadra stati čak četiri puta i odspavati barem nekoliko minuta kako bi sigurno stigli na odredište. Još su starije studije u Sjedinjenim Američkim Državama pokazale da se svake dvije sekunde dogodi prometna nezgoda jer je netko zaspao za volanom, a svakih 28 sekundi dogodi se nesreća s velikom materijalnom štetom ili ljudskim žrtvama. S obzirom na rizik za prometne nezgode bolesnika s apnejom, pomalo plaši činjenica da je jedno istraživanje u Europi na velikom uzorku profesionalnih vozača autobusa i kamiona pokazalo da je čak njih oko 30 posto imalo apneju tijekom spavanja. Vrlo je malo bolesnika svjesno da ima apneju", istaknuo je Đogaš.
Apneja najviše pogađa muškarce srednje dobi, koji su mahom svi aktivni vozači. U kasnijoj dobi apneja se javlja približno jednako kod muškaraca i žena, a nakon 65. godine se pretpostavlja da je ima svaka druga osoba. I drugi poremećaji, poput narkolepsije, mogu izazvati probleme za volanom, no ti se simptomi barem mogu uočiti ranije.
"U svakom slučaju, još uvijek je u RH iznimno veliki broj neprepoznatih, nedijagnosticiranih i neliječenih bolesnika, dok je u zemljama u okružju situacija i puno lošija. Da ne bi bilo nikakve zabune, važno je istaknuti da su uspješno liječeni bolesnici ponovno sigurni vozači kojima europska Direktiva dozvoljava uredno izdavanje vozačke dozvole. Na kraju, mogli bi zaključiti da sva ulaganja u zdravstveni sustav s ciljem boljeg dijagnosticiranja i uspješnog liječenja bolesnika s apnejom tijekom spavanja, koja predstavlja ogroman rizik za prometne nezgode zbog izravnog izazivanja pospanosti za volanom, prema svjetskim iskustvima zapravo dovode do uštede zdravstvenom sustavu, ali i prijevozničkim i osiguravajućim kompanijama te čitavom društvu uopće, a najvažnije od svega je da spašavaju živote", zaključio je Đogaš.
