Kako bi se smanjile crne brojke i otkrio uzrok
prometnih nesreća, stručnjaci su u akciji. Zavod za
prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanosti u
suradnji s kolegama iz Slovačke u strogo kontroliranim uvjetima
organizirali su
simulacija različitih nesreća.
Nalet vozila na pješaka, pri brzini od 80 kilometara na sat, u devedest posto slučajeva za pješake je nažalost kobno.
"Ovo nije prvi put da radim nešto ovakvo. Možeš osjetiti udarac, ali ne gubiš kontolu nad vozilom", rekao je Eduard Kola, znanstvenik s Instituta za forenzička istraživanja Sveučilišta u Žilini.
Simulacija prometnih nesreća
Nakon testiranja, izvršen je očevid ove nesreće, a dobiveni podaci pomoći će prometnim stručnjacima u vještačenjima stvarnih nesreća.
"Jako nam puno pomaže jer su to naši vlastiti rezultati, a s druge strane jer su to relevanti rezultati koji su sto posto točni i na temelju njih u sličnim prometnim nesrećama možemo odrediti kompletnu dinamiku nastanka prometne nesreće", rekao je Željko Šarić sa Zavoda za prometno vještačenje Fakulteta prometnih znanosti.
Najčešći sudar na raskrižjima
Sudar dvaju vozila pri brzini od 30 kilometara na sat, nesreća je koja se na gradskim prometnicama, posebice na križanjima događa gotovo svakodnevno.
"Mislim da je gore bilo kolegi kojeg sam ja udario. Prednji udarac nije toliko opasan koliko je bočni", izjavio je Tibor Kubjatko, Institut za forenzička istraživanja Sveučilišta u Žilini
U prvih osam mjeseci na hrvatskim cestama život je izgubilo 217 osoba. U kolovozu 41. U istom razdoblju prošle godine poginuo je isti broj ljudi, s tim da su u kolovozu poginule 42 osobe.
"Najčešće je uzrok ljudski faktor odnosno čovjek, odnosno vozač. Je li vozač pogrešno procijenio situaciju, je li se kretao prevelikom brzinom ili u odnosu na situaciju na kolniku i ograničenja pa se nije stigao zaustaviti. Sve su to faktori koji utječu na prometne nesreće", kazao je Berislav Barišić-Jaman, prometni vještak Centar za vještačenje Ivan Vučetić.
