"Da se mjere ukinu – vjerojatno se ne bi dogodilo ništa", kazao je član Vladina znanstvenog savjeta Gordan Lauc za RTL-ovu Potragu. Temelji to, među ostalim, i na nedavnoj masovnoj proslavi košarkaškog naslova u Zadru nakon koje je zaražena samo jedna od više tisuća osoba. Poput Lauca razmišljaju i brojni poduzetnici, naročito ugostitelji, koji drže da su mjere prestroge, nelogične i da se presporo prilagođavaju epidemiološkoj situaciji. Za to vrijeme u Nacionalnom stožeru i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo nastoje ljude motivirati na cijepljenje tvrdeći da bez toga nema povratka u staro normalno.
'Za Zadar ne možemo biti sigurni da se nije ništa dogodilo'
"Mi za Zadar recimo ne možemo biti sigurni da se nije ništa dogodilo. Ima sedam slučajeva direktno povezanih s tim događajem. A zapravo, kako se radi o mlađim osobama koje nemaju često simptome bolesti pa se onda ni ne testiraju, oni u svojim obiteljima još uvijek mogu proširiti bolest i mi zapravo sve do kraja lipnja možemo očekivati sekundarne i tercijarne slučajeve koji će biti vezani na utakmicu u Zadru", kazala je za RTL-ovu Potragu Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a .
No, kad bi i bilo sedam slučajeva, to je tek 0,28 posto od onih koji su bili u dvorani, a svega 0,19 posto onih koji su satima u gužvi pjevali, pili i veselili se na trgu u Zadru. Zadar je deset dana prije, kao i deset dana poslije utakmice imao 10 posto zaraženih od onih testiranih. Građani se pitaju kako je to moguće. Lauc ne smatra da se radi o slučajnosti i ima objašnjenje zašto se u Zadru nije razbuktala epidemija.
"Ljeto je loša sezona za ovaj virus, znači virus se puno neučinkovitije širi, ljudi imaju manje teške simptome i to je recimo ono što smo vidjeli prošlo ljeto. A sada na prošlo ljeto trebamo dodati da nas je pola u Hrvatskoj preboljelo, da smo još jedno 40 posto odraslih cijepili. Naravno ti brojevi se ne mogu zbrojiti jer se u jednom dijelu preklapaju ali je činjenica da vjerojatno negdje dvije trećine ljudi u Hrvatskoj se više ne može razboljeti i zato ti brojevi toliko padaju", tvrdi Lauc.
'U medijima se prenaglašava uloga mjera'
No, ako nema zaraze na okupljanju poput zadarske utakmice, jesu li epidemiološke mjere uopće više potrebne.
"Kada bi mi sada doslovno ukinuli sve mjere vrlo vjerojatno se ne bi dogodilo ništa kao što se nije dogodilo ništa kada smo imali rally u Zagorju, kada je bila norijada, kada su bile proslave nakon izbora, kada je bila proslava naslova u Zadru i ako se vratimo korak u natrag čak i nakon potresa u Sisku i Petrinji nismo imali velik broj zaraženih. Prenaglašava se u medijima uloga mjera", kaže Lauc.
Gospodarstvenici iz udruge Glas poduzetnika smatraju također da je došlo vrijeme za ukidanje svih mjera.
"Mi ne vidimo smisao tih mjera. Mi smo davno rekli da mjere treba ukinuti 15.5., prošli tjedan smo rekli i da stožer treba ukinuti jer on više u ovakvom obliku nema smisla. U međuvremenu smo vidjeli i da je Slovenija proglasila kraj epidemije. Vidjeli smo neki dan u Mađarskoj pun stadion, bez razmaka i mjera, 65 000 ljudi, vidimo da se kod nas mogu slučajevi nabrojati na prste jedne ruke, vidimo da se država na sve načine želi umiliti stranim turistima, da će pustiti milijune u Hrvatsku bez testova, na covid putovnicu i zaista ne vidimo apsolutno nikakvog razloga da se ova presija prema hrvatskim građanima i diskriminaciju poduzetnika koji ne smiju raditi", kaže Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika .
'Jedni mogu raditi, a drugi ne rade još od 28. studenoga'
Diskriminirano se osjećaju i ugostitelji okupljeni u Nacionalnu udrugu.
"Kad vidite neka druga događanja koja su se dogodila, koja su imala veći broj okupljenih ljudi na jednom mjestu bez pridržavanja bilo kakvih mjera, kad vidite koliko su se okupljali dok barovi i kafići nisu radili, e onda se zapitate zašto to mora biti tako. Imamo barove koji imaju svoje tržište koje funkcionira, država nema dovoljno fiskalnih kapaciteta za pomoć kakva bi trebala biti. Ovi mogu raditi, oni ne smiju raditi. I taj dio nam nikako nije jasan. Ako se unutra može sjediti, ako postoje sjedeća konzumna mjesta, mi smo rekli možete anulirati šank da se ljudi ne okupljaju oko njega, no sjedeća mjesta nema razloga da se ne puste u rad. Ti ljudi ne rade od 28.11." kazala je za RTL Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja.
Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, objasnila je zašto se još ne dozvoljava rad kafićima i klubovima u zatvorenim prostorima.
"Nama je za sva ova okruženja koja ste naveli je najveći problem što ne znamo tko je od ljudi prisutan i ne znamo tko je s kim bio u kontaktu. I vi kada imate osobu koja je u takvom okruženju pozitivna i to pratimo tijekom cijele ove pandemije, vi ne možete znati koga je ta osoba u jednom kafiću ili klubu gdje je bila sve mogla zaraziti i tko su te sve osobe koje trebaju ići u samoizolaciju da ne bi potencijalno zarazu širile na druge osobe", kaže.
'Ni nešto veći broj zaraženih ne bi bio problem'
Lauc smatra kako niti nešto veći broj zaraženih ne bi bio problem.
"Mislim da temeljni cilj epidemioloških mjera mora biti da širenje zaraze uspore do razine da ne ugrozi naš zdravstveni sustav. Ono što mislim da naša Vlada radi je te brojeve svesti skoro pa na nulu pa da budemo zelena zona i da turizam može bolje funkcionirati pa je teško u ovom trenutku reći što je opravdano, a što možemo biti sigurni. Ali sada smo na tako malim brojevima da čak imamo sporiji pad ili blagi rast to nije nikakav ozbiljni zdravstveni rizik zato što ono što se trebamo fokusirati nije broj ljudi kojima smo testom našli virus u nosu, već koliko imamo teško bolesnih i koliko ih završava u bolnici, a danas je to 20 dnevno na području Hrvatske i to starijih ljudi", kaže Lauc.
Kada se, onda, može očekivati ukidanje svih mjera? "Nadamo se da neće godinama, da će ovoj epidemiji jednom doći kraj. ali ono isto što moramo znati je da nekakva normala kakvu smo poznavali prije pandemije da se ipak sa njom moramo pozdraviti na neko vrijeme i prihvatiti da neke te svoje običaje i navike moramo ipak mijenjati. Pa samo kada gledamo tu masku bilo nam je na početku čak i malo to smješno nositi i neugodno, a sada je neugodno onima koji na sastanak dođu bez maske. Tako da su to neke stvari na koje se može naviknuti i mogu se prihvatiti da postaju sastavni dio života", kaže Pavić Šimetin.
'I dalje trebamo biti oprezni i suzdržanije se ponašati'
"S obzirom da imamo nove sojeve pred vratima i s obzirom da se za cijepljenje za sada nije sigurno koliko je dug imunološki odgovor, pogotovo za osobe koje su starije životne dobi, koje su narušenog imunološkog odgovora. (…) Zato i dalje treba imati oprez i neko suzdržanije ponašanje", kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
"Sada nam je nekako u strategiji glavni motiv i oslonac i poziv ljudima na cijepljenje još uvijek taj da zaštitimo starije populacije i onih koju mogu smrtno stradati od ove bolesti. Ova pandemija nas je naučila da je to stvarno smrtonosna bolest koja ima jednu visoku razinu smrtnosti" kaže Ivana Pavić Šimetin.
"Osoba koja se želi zaštititi ili si olakšati putovanja može se cijepiti i ja mislim da nikoga ne treba prisiljavati na cijepljenje jer ovo nije virus koji doista ugrožava velik broj života, pogotovo ne mladih ljudi. I ako ćemo sada ljude tjerati na cijepljenje, a znamo da cijepljenje ima nuspojava i da će biti ljudi koji će zbog cijepljenja imati određene probleme, samo ćemo stvoriti veći otpor prema cijepljenju", tvrdi pak Lauc.
No cijepljenjem ćete ipak dobiti neke benefite u odnosu na ljude koji nisu cijepljeni. Posebno kada su u pitanju zatvoreni prostori, veća okupljanja i putovanja.
