Jumbo plakati koji su osvanuli u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a na kojima su ćirilicom otisnuti slogani troje najfavoriziranijih predsjedničkih kandidata - Kolinde Grabar Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore - očekivano su privukli pozornost i izazvali mnogo reakcija, većinom oštrih, nekih čak i prijetećih. Riječ je, znamo već, o kampanji Srpskog narodnog vijeća (SNV) pod nazivom "Da se bolje razumijemo".
SNV je, naime, iskoristio službeni početak predsjedničke kampanje kako bi skrenuo pozornost na, kako je rekao predsjednik SNV-a Boris Milošević, činjenicu da su "prema Ustavu svi građani Hrvatske ravnopravni, bez obzira koje pismo koristili".
Kolinda i Milanović nonšalantni, Škoro ljutit
Smisao kampanje za Jutarnji list pojasnio je i predsjednik Savjeta SNV-a i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekavši da se njome želi postići "prestanak identificiranja ćirilice s onim što ona nije".
"Zbog toga smo iskoristili poruke predsjedničkih kandidata da pokažemo kako te poruke znače isto i na jednom i drugom pismu, neovisno kako se one pisale i da ohrabrimo sve ljude srpske nacionalnosti da sudjeluju na ovim izborima, da afirmiraju svoje pravo građanstva koje je antićirilična kampanja sigurno osporavala i potiskivala", kazao je Pupovac Jutarnjem listu.
Od troje kandidata čiji slogan je SNV "prepisao" na svoje plakate te ih otisnuo ćiriličnim slovima, Grabar Kitarović i Milanović reagirali su nonšalantno. "Ovo je slobodna zemlja. Svatko ima pravo pisati i govoriti što želi, ali za to mora imati i odgovornost", poručili su iz stožera aktualne predsjednice i kandidatkinje HDZ-a. Iz Milanovićeva stožera SNV-ove plakate su prokomentirali rabeći jedan od Milanovićevih slogana: "Normalno je normalno, bez obzira na kojem jeziku ili pismu bilo."
No, SNV-ovi plakati nisu nimalo nonšalantno primljeni u taboru nezavisnog kandidata Miroslava Škore. "Hrvati i Srbi puno bi se bolje razumjeli da Milorad Pupovac od svega ne radi etnobiznis", napisao je Škoro u objavi na Facebooku postavivši i pitanje "otkud Plenkovićevu koalicijskom partneru novac za ovakvu rastrošnost", ciljajući na skup zakup oglasnih panoa za jumbo plakate. Iz Škorinog izbornog stožera još je poručeno je da će nakon 22. prosinca i prvog kruga predsjedničkih izbora "SNV puno bolje razumjeti svoju ulogu u hrvatskom društvu". Predsjednik SNV-a Milošević u izjavi Večernjem listu kazao je da izjavu iz Škorinog stožera "shvaća kao prijetnju".
'Ovo nije tema na kojoj se može napraviti prevaga'
Krajnje radikalno na kampanju i ćirilične plakate SNV-a reagirao je čelnik stranke Desno Anto Đapić, koji je također u predsjedničkoj utrci. U vrlo ostrašćenom priopćenju Đapić je, izravno se obraćajući Pupovcu, među ostalim napisao: "Tvoje podmuklo srbovanje s neskrivenim velikosrpskim ambicijama će biti prebrisano s lica ove zemlje prije nego i zamisliti možeš". Đapić je priopćenje završio prijetećim tonom: "Milosti više neće biti, neće biti ni državnih uporišta, neće biti ni slabosti i nesnalaženja, neće biti ni raspoloženja za toleranciju tvojih političkih svinjarija, neće biti razumijevanja. Zato što se dobro razumijemo i znamo što nam je činiti. Znaš li ti što tebe i slične čeka?"
Što misli o Đapićevoj i drugim reakcijama na ovu provokativnu kampanju SNV-a upitali smo političkog analitičara Ivicu Relkovića.
"Đapića uopće ne bih komentirao. Ne želim se uvlačiti u komentare bilo koga tko je marginalan i tko na ovim predsjedničkim izborima ne predstavlja relevantan dio biračkog tijela. Time bih se upleo u individualne želje da nečiju vidljivost učinim većom, a ja to ne želim", kratko nam je odgovorio Relković.
Relkovića smo također upitali smatra li da će SNV-ova kampanja s ćiriličnim plakatima u predizbornoj kampanji imati učinak eksplozije ili će odjeknuti tek poput petarde.
"Ne vjerujem da može previše usmjeriti kampanju u nekom drugom smjeru. Oba mainstream kandidata primila su to nonšalantno, ne dovodeći se u daljnju situaciju replike na repliku. A ako pitate je li Škoro želio svojom reakcijom potvrditi se kao čvršći lider desnice od Grabar Kitarović da bi uzeo više njezinih glasača - mislim da je on to već učinio. U iduća dva tjedna službene kampanje on njoj ne može uzeti ništa više od onoga koliko joj je već uzeo. Stoga ne vjerujem da je ovo tema na kojoj Škoro može napraviti prevagu u tom smislu. I bez ove teme mi do samih izbora nećemo znati koliko je HDZ-ovaca nezadovoljno ne samo svojom kandidatkinjom nego i svojom strankom u sadašnjoj poziciji političkog centra", ustvrdio je Relković.
'Ne vidim dugoročniji uspjeh ove kampanje'
I komunikacijskog stručnjaka Peru Tantu iz agencije CTA komunikacije najprije smo upitali za reakcije, najprije na onu Đapićevu, na SNV-ove plakate, ali on je s gnušanjem odbio komentirati navode iz Đapićeva priopćenja. "Meni je ispod civilizacijske razine komentirati nečije izjave da netko treba biti zbrisan s lica zemlje. To je najgori mogući oblik komunikacije", kazao je Tanta.
Potom smo ga upitali što misli o samoj kvaliteti i dosegu kampanje SNV-a "Da se bolje razumijemo" u marketinškom smislu.
"To je logični nastavak komunikacijske strategije u kojoj SNV koristi, recimo to tako, neuobičajenu kampanju koja za cilj ima skretanje pozornosti na aktualne probleme srpskog građanstva u Hrvatskoj. Na način kako oni 'otimaju' politički narativ i prebacuju ga na ćirilicu, njihov cilj je postignut, izazvana je reakcija javnosti. S te strane marketinški je dobro naciljano, pogođen je trenutak i koristi se negativna emocija koja je puno jača od pozitivne emocije. Oni tom kampanjom (SNV, ali i SDSS, nap.a.) neće ništa izgubiti i na sljedećim parlamentarnim izborima imat će veću pojavnost. Marketinški govoreći, koriste situaciju i stanje nacije u vrijeme izbora da bi prodali svoj proizvod. Kao blic-varijanta je super, ali ne vidim nekog dugoročnijeg uspjeha. Primjerice, ja sam u školu krenuo 1995. i u školi nas nitko nije učio ćirilicu. Moja generacija niti ne zna pročitati taj njihov plakat. Prosječnom mladom građaninu to ne znači puno", prokomentirao nam je Tanta.
'Dovoljno je reći: Buraz, devedesetprva!'
Tantu smo upitali koliko uopće ima prostora u duboko podijeljenom i tvrdo ušančenom društvu poput hrvatskog pridobiti nekoga kampanjom poput SNV-ove. On kaže kako se na koncu uvijek postavlja pitanje donosi li (neka) kampanja rezultat ili ne.
"U političkom marketingu rezultat je broj glasova koji dobijete. Kampanja SDSS-a u vrijeme izbora za Europski parlament bila je dobra, naročito onaj dio s plakatima 'Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj?' jer nitko nije očekivao takav šok. No, u konačnici ta kampanja SDSS-u nije donijela ništa konkretno, nisu osvojili niti jedan mandat. Bilo je zanimljivo i inovativno, ali nije donijelo rezultat", ističe Tanta.
Prema njegovim riječima, u političkoj kampanji sve se na koncu svede na izazivanje negativnih emocija od birača jer je pozitivnu emociju puno teže izazvati i treba više truda.
"Najlakše je ciljati na negativnu emociju, naročito ako je vezana za Domovinski rat. Dovoljno je reći 'buraz, devedesetprva' pa da ljude oblije hladan znoj, a onda je puno lakše njima manipulirati", tvrdi komunikacijski stručnjak Pero Tanta.
To se pokazuje i u kampanji za ove predsjedničke izbore jer su, kaže, svi na početku rekli da neće voditi negativnu kampanju, a odmah potom krenuli s "pljuvačinom".
