Učenik protiv kojeg je u školi izrečena pedagoška mjera, pa čak i najblaža opomena, obavezno će biti uključen u program odgojno-obrazovne potpore ili program stručnog tretmana. Radi se o dvije vrste stručnih postupaka za dvije kategorije učenika - onih koji su u riziku za razvoj problema u ponašanju i onih koji imaju problem u ponašanju. Škola će odlučiti kojoj će skupini učenik pripasti i u koji će program biti uključen.
No, ako pak roditelji ne žele prihvatiti odluku o provedbi stručnoga tretmana, škola će biti dužna o tome obavijestiti centar za socijalnu skrb.
To su mjere koje proizlaze iz nacrta novog pravilnika kojeg bi ovih dana Ministarstvo obrazovanja trebalo pustiti u javnu raspravu. To bi trebala biti prva mjera kojom se odgovara na aktualni problem nasilja u školama. Potaknut je akcijom #ijasamfranjo, odnosno incidentom koji se dogodio u srednjoj Tehničkoj školi u Čakovcu. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, pravilnik je trebao biti donesen još 2015. godine.
Prema Pravilniku, prvi predviđeni postupak koji je nazvan odgojno-obrazovna potpora, podrazumijeva pomoć učeniku u riziku za razvoj problema u ponašanju, a mora se primjenjivati kada se uobičajeni pokušaji pokažu neučinkovitima. Stručni tretman je sustav stručne intervencije za učenike koji imaju složenije probleme u ponašanju, a svojim ponašanjem nanose štetu sebi i drugima. Oba postupka provodit će se tijekom cijele školske godine, piše u nacrtu pravilnika, a najmanje šest mjeseci. Cilj mu je pomoći učenicima obje kategorije, ali i zaštita ostalih, kako učenika, tako i nastavnika.
Tri oblika stručnog tretmana
Nacrt pravilnika obuhvaća tri oblika stručnog tretmana za učenike s problemima: redoviti, produljeni i intenzivni.
Redoviti sadržava individualno i grupno savjetovanje učenika, roditelja i nastavnika, a u pravilniku piše da ga provodi stručnjak koji je educiran za rad s učenicima koji imaju probleme u ponašanju. Produljeni stručni tretman provodi se u grupama koje su organizirane prema potrebama i problemima u ponašanju učenika. I redoviti i intenzivni tretman provode se prije ili nakon održavanja redovne nastave koju učenik mora normalno i redovito pohađati.
Intenzivni tretman je isključivo za učenike koji su već uključeni u posebne odjele za učenike s teškoćama u razvoju, a u slučaju kada učenik ugrožava svoju ili sigurnost drugih učenika.
Prije nego što se donese odluka o programu potpore ili stručnom tretmanu za učenika, učitelji se moraju međusobno savjetovati, stupiti u kontakt s roditeljem ili starateljem učenika, a po potrebi se moraju obratiti i školskom liječniku ili drugom vanjskom stručnjaku, školi koju je učenik pohađao prije i socijalnoj službi.
Nakon što se donese odluka o vrsti postupka (moguća su i oba postupka istovremeno), razredniku je dužnost uz pomoć stručnog suradnika napraviti program potpore. U njemu mora opisati problem i specifične potrebe učenika, ali i opis njegovih sposobnosti i interesa.
Najviše posla ostaje na razrednicima, socijalnim pedagozima i psiholozima
Najveći dio posla bit će na samim razrednicima, socijalnim pedagozima i psiholozima, koji moraju "imati u vidu najbolji interes učenika, njegove obiteljske prilike, sposobnosti, interese i teškoće te potrebu za dodatnim oblicima potpore u školskom okruženju".
U nacrtu piše da obveze odgojno-obrazovnih radnika koji sudjeluju u realizaciji potpore učenika u riziku čine sastavni dio tjednih radnih obveza učitelja i stručnih suradnika. S druge strane, kad je riječ o stručnom tretmanu, uključuju se i drugi stručnjaci pa je škola dužna ostvariti suradnju s nužnim vanjskim službama.
Stručni suradnici u školama, psiholozi i pedagozi trebat će pojačanje u ljudstvu. To pokazuju podaci o njihovom broju u odnosu na broj učenika, kao i o broju izrečenih pedagoških mjera. Tako na jednog psihologa u školama dolazi oko 800 učenika, bilo osnovnoškolaca ili srednjoškolaca, a na jednog pedagoga dolazi 400 osnovnoškolaca, odnosno oko 500 srednjoškolaca.
Prošle školske godine čak je 7.229 osnovnoškolaca dobilo neku pedagošku mjeru, a srednjoškolaca je s izrečenom mjerom čak tri puta više.
Statistički, došlo je do rasta broja pedagoških mjera u osnovnim školama i do blagog pada blažih mjera u srednjim školama. Najtežu mjeru isključenja iz srednje škole prošle godine dobilo je 416 učenika, a godinu dana ranije 373 učenika izbačeno je iz škola. Broj stručnih suradnika u osnovnim školama konstantno pada, a njihov broj u srednjim školama je u porastu.
"Ako u školi nema zaposlenog socijalnog pedagoga ili psihologa, za postupak procjene potreba učenika s problemima u ponašanju za intenzivnim stručnim tretmanu ili postupak provođenja tretmana, ravnatelj je dužan osigurati stručnog suradnika s odgovarajućom edukacijom u području rada s učenicima s problemima u ponašanju", stoji u nacrtu pravilnika. Dakle, na kraju sve ostaje na ravnatelju.
"Nije isključivo sve na ravnatelju, nego i na osnivaču škole, gradu ili županiji. U određenim slučajevima potporu školama mogu pružiti stručnjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje", kazali su u Ministarstvu za Jutarnji list.
