O Srbinu u Hrvatskoj brujila je gotovo cijela Hrvatska za vrijeme izbora za Europski parlament jer je predstavnik srpske manjine te predsjednik SDSS-a, Milorad Pupovac, upravo tim natpisom oblijepio predizborne plakate. No, kako je uistinu biti Srbin u Hrvatskoj, ali mlad i rođen nakon Domovinskog rata dok su još odnosi među dvjema nacijama napeti?
Odgovor na to pitanje trebao bi dati film "Srbenka", redatelja Nebojše Slijepčevića koji će biti prikazan na ovogodišnjem AJB DOC Festivalu. Sa Slijepčevićem je o tematici i problematici filma razgovarao novinar AlJazeere.
O čemu je film 'Srbenka'?
"Srbenka" donosi priču o postavljanju kazalište predstave čiji se autor Oliver Frljić bavi slučajem mučki ubijene obitelji Zec, slučaja koji je potresao hrvatsko pravosuđe, a ne prestaje ga drmati niti tri desetljeća kasnije. Premda su brojni pritisci javnosti postojali u vezi ovog slučaja, on ostaje neriješen, a ubojice nepoznate. Slijepčević je za okvir svojih filmskih potraga koristio surovo ubojstvo Aleksandre Zec i njezinih roditelja pa je snimio film o mjestu pripadnika srpske manjine u današnjem hrvatskom društvu te izazovima s kojima se ti ljudi neprestano moraju suočavati. U to spadaju vrijeđanja, ponižavanja, zanemarivanja, nepriznavanja. Sve su to situacije s kojima se mladi Srbi moraju suočavati u današnjem hrvatskom društvu dok je bijeg od osjećaja nepripadnosti baziran na negiranju i skrivanju svog nacionalnog identiteta.
11.09.2018., Karlovac - Svecano otvorenje 23. Filmskog festivala mladezi i 11. Four river film festivala koji se odrzava od 11. do 15. rujna. Festival i Reviju otvorio je dokumentarac godine, visestruko nagradivani film Srbenka. U natjecateljskom dijelu sudjeluje 76 naslova mladih autora i autorica iz cijeloga svijeta. Festival je otvoren uz rijeku Koranu.
Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
"Zanimalo me kako se osjećaju mladi ljudi srpske nacionalnosti, rođeni nakon rata, u današnjoj Hrvatskoj, u atmosferi kad su još uvijek međunacionalni odnosi napeti. No ne mislim da se na to pitanje može dati jedan, općeniti odgovor. Generalizacije su opasne kad su nacije u pitanju. U filmu bilježim neka pojedinačna iskustva, a glavna junakinja je djevojčica, Srbenka, koja skriva svoju nacionalnost iako joj ni samoj do kraja nije jasno zašto", ispričao je Slijepčević za AlJazeeru.
'Utjecaj mračne prošlosti na današnje generacije mladih'
Radnja filma prati priču postavljanja Frljićeve kazališne predstave u kojoj se dramatizira tragedija obitelji Zec i njihovu ubojstvu u ratnom Zagrebu. Na novinarsko pitanje koliko takav način "umjetničkog provociranja" može pokrenuti preispitivanje javnosti o istini prošlosti, Slijepčević odgovara kako ne smatra da je provokacija pričati o nekažnjenim zločinima.
"Mislim da je čin elementarne društvene higijene raščistiti i procesuirati sve zločine, a prešućivanje i guranje pod tepih samo stvara temelj za neke buduće nesreće. Moj film upravo govori o utjecaju mračne prošlosti na današnje generacije mladih, rođenih poslije rata. Umjetnost sigurno može pokrenuti raspravu u društvu, iako ne treba očekivati od jednog filma ili predstave da promijene svijet. Rat je jedna stravična pojava koja ima duboke i dugoročne posljedice na sve koji mu se nađu u blizini. No rat je u Hrvatskoj završio prije 24 godine. To je jako puno vremena, dovoljno da se zaliječe ratne traume. Na žalost, na ovim područjima ne samo da te traume nisu zaliječene, nego se aktivno radi na njihovu obnavljanju", govori redatelj.
'Problem je u tome što sve nacije na ovim prostorima grade svoj nacionalni identitet na poziciji žrtve'
Nebojša Slijepčević govori da je slučaj Aleksandre Zec te njezine obitelji osobito tragičan jer svjedoči o "jednom sramotnom trenutku u hrvatskoj povijesti kad je država propustila procesuirati ubojice djeteta, iako je imala njihova priznanja". U filmu Slijepčević vještro stvara atmosferu nacionalnog nadmetanja tako što se u priču upliću pitanja "hrvatske djece". Na pitanje novinara AlJazeere o tome koliko nekada sukobljene strane zapravo znaju o tragedijama onih drugih, Slijepčević odgovara:
Bjelovar: Na DOKUartu predstavljen film Srbenka 08.10.2018., Bjelovar, Kulturni i multimedijski centar - U kulturnom i multimedijskom centru traje 13. izdanje DOKUarta – medjunarodnoga festivala dokumentarnog filma. U tjedan dana festivala bit ce prikazano 11 domacih i stranih filmova (ukljucujuci pet hrvatskih premijera) prema izboru selektorice festivala Rade Sesic. Trecu vecer festivala u ponudi je bio sjajan dokumentarni film 'Srbenka' redatelja Nebojse Sljepcevica, a koji je ujedno bio i poseban gost. Sa njima je pricala Rada Sesic. Photo: Damir Spehar/PIXSELL
"Mislim da tu nije pitanje saznanja o tragedijama, mislim da svi znaju sve. No problem je u tome što sve nacije na ovim prostorima grade svoj nacionalni identitet na poziciji žrtve, na stavu da smo baš mi najviše propatili, i to nam kao daje pravo da ignoriramo tuđe tragedije. Pritom za takav stav ne krivim ljude koji su izravne žrtve rata, već političare koji te traume perfidno zloupotrebljavaju."
Problem nacionalnog identiteta mladih Srba u Hrvatskoj
"U pripremi filma razgovarao sam s mnogim mladim Srbima, hrvatskim građanima, iako nedovoljno da bih izvlačio neke sveobuhvatne zaključke. Mogu samo prenijeti svoj dojam, a to je da su svi na neki način determinirani svojom nacionalnošću. Neki je skrivaju, neki ne, i velika većina nema nikakvih problema. No svi su svoje nacionalnosti vrlo svjesni, i svjesni su da može odrediti njihove odnose s vršnjacima. Za moj ukus, i to je previše", otkriva redatelj.
Redatelj se osvrnuo i na napete odnose Hrvata i Srba u Hrvatskoj unazad nekoliko mjeseci u obliku šovinističkih izjava usmjerenih prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i općenito prema pripadnicima srpske nacionalnosti. Slijepčeviću se čini da u ovom konkretnom trenutku napetost raste. "Nije slučajno da se to događa baš u predizborno vrijeme, kad političari pridonose stvaranju napetosti u nadi da će na taj način privući glasače", komentirao je.
