Nakon što je danas premijer Andrej Plenković najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, da će zbog toga odgoditi smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja te da će osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, podići s 3800 na 4000 kuna, obećavši uz to "značajno povećanje minimalne plaće", Novac.hr je zanimalo što o svemu tome kažu ekonomisti.
Očekivano i najavljeno
Velimir Šonje iz Arhivanalitike smatra da je odustajanje od smanjenja PDV-a očekivano i dobrim dijelom već najavljeno s obzirom da ulazimo u razdoblje predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
Prema njegovu mišljenju, također je očekivano i to što Vlada ne želi raditi razlike među javnim pod-sektorima, s obzirom da nitko ne može reći tko je važniji, liječnici, učitelji, policajci ili socijalni radnici. No, Šonje tvrdi da ostaje problem činjenica da Hrvatska ostaje strukturalno zarobljena u neefikasnom javnom sektoru. Ukupne naknade zaposlenima u sektoru opće države od oko 12 posto BDP-a i potrošnja na kupnje roba i usluga od oko 8 posto BDP-a “su nerazmjerno velike u odnosu na stupanj razvoja i usporedive zemlje”.
"Problem je kad se masa plaća povećava uz lošu strukturu neefikasnog javnog sektora i onda to, kao što vidimo, zahtijeva visoke porezne i druge terete, koje ne uspijevamo smanjiti niti kad je ekonomska situacija povoljna" upozorava Šonje te dodaje da bi postojao i veći prostor za rast plaća javnih djelatnika da nije bilo rasta broja zaposlenih i da se javnim sektorom upravlja profesionalno i efikasno.
"Ovako, nastavlja se po starom do neke sljedeće krize kada će se voditi nova bitka za povećanje poreza radi čuvanja troškova državnog sektora. Sve bi to bilo bi isključivo političko pitanje kada ovakav javni sektor ne bi bio jedna od glavnih prepreka bržem gospodarskom rastu", zaključuje Šonje za Novac.hr.
Opravdano s makroekonomske razine
Marina Tkalec s Ekonomskog instituta smatra da je Plenkovićev potez s makroekonomske razine opravdan s obzirom na trenutnu razinu plaća u javnom sektoru, otežane mogućnosti napredovanja i zapošljavanja kao i na masovan odljev radne snage. Ova ponuda, tvrdi Tkalec, mogla bi biti taman dovoljno dobra da zadovolji većinu i zaustavi daljnje štrajkove i pregovore.
Mudriji među sindikalistima vjerojatno neće stati na pukoj premijerovoj želji o angažiranju stručnjaka i rješavanju nekonzistentnosti u sustavu plaća pa je moguće da se s nekim zahtjevima ipak neće stati. Što se izvora financiranja tiče, misli da nitko nije ozbiljno vjerovao da će doista doći do smanjenja stope PDV-a te da se ne radi o povećanju neke porezne stavke.
Poslodavci su razočarani
S druge strane poslodavci su razočarani što se povećavaju troškovi državnog proračuna bez reformi. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić rekao je za Hinu kako poslodavci smatraju da je državni proračun prevelik, preglomazan i preskup za domaće gospodarstvo te da treba provesti reforme kako bi se provela štednja, smanjivanje, a ne povećavanje.
Ipak smatra kako je bolje da povećanje plaća ide iz potencijalne uštede na PDV-u i da se taj dio financira iz odustajanja smanjivanja PDV-a, nego da se ide u posuđivanje novca. Vezano uz najavu povećanja osobnog odbitka, Majetić je rekao da je to horizontalna mjera kojom će se svim radnicima koji plaćaju porez na dohodak povećati plaća.
