U Ministarstvu socijalne politike i mladih ide se za tim da ne želi svaki nevjenčani par nakon tri godine zajedničkog života preuzimati bračna prava i obveze, a posebno se to odnosi na starije parove koji ne žele promjene u nasljeđivanju njihove imovine. Trenutačno po sili zakona nakon tri godine zajedničkog života partner je nasljednik.
Status poput - sustanara...
Mnogi nevjenčani parovi tvrde kako im papir nije važan, što dosad u mnogim situacijama doista nije bio, jer su prema sadašnjem Obiteljskom zakonu bračna i izvanbračna zajednica u cijelosti izjednačene.
Prema izmjenama novog zakona koji je u izradi, žele li izvanbračni partneri ostvariti bilo koje od prava koja imaju bračni partneri, morat će se registrirati kod javnog bilježnika. Tek nakon te procedure država će ih smatrati izvanbračnom zajednicom. Ako to ne žele učiniti, za državu će imati sličan status kakav sada imaju sustanari - neće imati pravo da jedno preko drugog ostvaruju zdravstveno osiguranje ili poreznu olakšicu, neće moći jedan od drugog nasljeđivati, stjecati državljanstvo preko izvanbračnog partnera i slično.
Hrvatska se inače ubraja među države s najvećom razinom izjednačenosti izvanbračnih i bračnih zajednica u Europi. Njemačka, primjerice, ni danas nema institut bračne zajednice kao takav.
Raskid također kod javnog bilježnika
U pojedinim zakonima, poput zakona o sprječavanju obiteljskog nasilja, izvanbračni partneri imaju zajamčenu zaštitu, no bez obzira na to koliko dugo zajedno živjeli, njihova zajednička imovina nakon raskida nikad se ne dijeli poput one bračnih partnera.
Kada se uvede registracija izvanbračnih zajednica prethodno trajanje takve zajednice postaje nevažno. Parovi se mogu registrirati kao izvanbračni partneri već nakon pet dana, ako to žele.
U slučaju prekida, raskid takve zajednice uvijek se obavlja kod tijela kod kojeg je i sklopljena - kod javnog bilježnika. Njega ne moraju nužno potpisati oba izvanbračna partnera, no drugi partner o raskidu mora biti obaviješten.
