"Inspektor mi je rekao da ovakvo onečišćenje u svojoj dugogodišnjoj praksi još nije vidio", povjerio nam se Vjekoslav Šimić, predsjednik Športske ribolovne udruge Crvenperka iz Kešinaca, u općini Semeljci, nakon što je višem inspektoru zaštite prirode, mr.sc. Željku Vukoviću, pokazao područje oko jezera "Fabrika" u koje se iz obližnjih kanala izlila fekalna tekućina s okolnih stočnih farmi.
Inspektor je 23. veljače od 12.30 do 14 sati, na poziv Zajednice ŠRU Đakovo, obilazio dva zagađena jezera, ribogojilište i okolne kanale te uzimao uzorke vode za analizu i fotografirao zatečeno stanje.
Galerija
U zapisniku je ustvrdio kako je "u odvodne/melioracijske kanale ispuštena nepoznata tekućina tamnosmeđe do crne boje, neugodna mirisa, koja mirisom i izgledom upućuje na gnojnicu, kao fiziološki otpad domaćih životinja koje se uzgajaju u stočarstvu."
Opisuje zatim kako se ona slijeva prema jezercu koje je "također poprimilo tamniju boju od uobičajene". Navodi i saznanja predsjednika lokalnog ŠRU-a, da je otpadnu vodu u kanale i na obližnje zemljište ispustila Osatina grupa d.o.o., koja u blizini ima i akumulacijski bazen gdje skladišti otpadne vode sa svojih farmi.
Zagađeni kanal i cjevovod ispod ceste
Cisterna za prijevoz gnojnice
Gnojnica na oranicama
Kako prema Zakonu o zaštiti prirode teren ne spada niti u jednu kategoriju zaštite, inspektor je o utvrđenom stanju izvijestio Državni inspektorat i policiju. Kada su poslije dva i pol tjedna vodopravni inspektor Državnog inspektorata i djelatnici Hrvatskih voda stigli, tragovi zagađenja bili su još vidljiviji. U međuvremenu, gnojnica je zagadila sve okolne vode i obojila ih u sivo-crne nijanse, a uginula riba koju još nisu pokupili i zakopali članovi lokalne ribolovne udruge, plutala je na gustoj i masnoj površini.
Pojavili su se, međutim, i novi tragovi intervencije, po svemu sudeći zakupnika okolnih zemljišnih čestica. On je traktorom "kombinirkom" s dna kanala strugao izlivenu gnojnicu i odlagao je uz rub oranice. Budući da u međuvremenu nije bilo jače kiše, još su jasno vidljivi tragovi traktorskih guma neposredno uz kanale i građevinske žlice kojom je izvađen stočni sekret.
Inspektor i vodoprivredni stručnjaci u obilasku
Među mještanima se već pročulo i što se navodno dogodilo; ribiči okupljeni ispred prostorija Udruge ispričali su nam da je do zagađenja došlo nakon što je iz nekoliko cisterni, kroz cjevovode provučene ispod ceste, na oranice ispuštena gnojnica. Zbog nepreorane i zamrznute zemlje nije se upila u tlo pa se većim dijelom izlila u okolne kanale. Tih je dana temperatura bila ispod nule i, smatraju ribolovci, uvjeti za takve intervencije bili su krajnje nepovoljni.
Kada su vidjeli što su učinili, pokušali su sanirati stanje, ali bilo je kasno. Fekalne vode već su prodrle do jezera i ribogojilišta prouzročivši ekološku katastrofu i pomor ribe nezabilježen u tome kraju.
Akumulacijski bazen laguna
Inspektor i vodoprivredni stručnjaci u obilasku
Šteta se godinama neće moći sanirati
Vodopravni stručnjaci pojasnili su nam da onaj tko obrađuje zemlju i na nju izlijeva gnojnicu, mora imati plan razastiranja organskog goriva po poljima. Osim što zemljišne čestice na kojima to čini moraju biti precizno određene, nužno je predvidjeti vrijeme i količinu razastiranja, navesti vrstu i količinu usjeva koje će tu zasijati te vrstu, kakvoću i svojstva gnojiva.
Prema Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi mora se znati sadržaj dušika u gnojivu, jer po hektaru se smije pohraniti između 170 i 220 miligrama dušika, a na ranjivim i osjetljivim područjima 30 do 60 prostornih metara gnojnice. Gnojivo se pak ne smije razastirati na poplavnim i zaleđenim oranicama te na strminama i u blizini vodotoka. Sve su to akteri tog neodgovornog čina očito prekršili i okolišu nanijeli štetu koja se godinama neće moći sanirati.
U normalnim okolnostima, kada prije sjetve izliju gnojnicu na polja, traktor je zaore. I ovoga puta njive su naknadno ipak poorane, a potom se nastojalo očistiti i kanale. Jasno se razabire do koje je visine dopirao fekalni otpad, a u cijevima ispod mostića, zagrađena zemljom nanesenom tijekom struganja ostala je duboka, masna i tamna tekućina, jer odande je nisu uspjeli ukloniti.
Kanali pripadaju Hrvatskim vodama i nitko osim te državne tvrtke ili licenciranih izvođača koje ona ovlasti, ne smije intervenirati u njima. Je li Osatina grupa i tom prigodom neovlašteno postupila i prekršila zakon, utvrdit će se nakon obavljenog očevida. Pokaže li se takva pretpostavka točnom, mogla bi izgubiti pravo raspolaganja tim česticama, jer zakupodavac u takvom slučaju može raskinuti ugovor sa zakupcem i tražiti naknadu štete.
Sastrugani kanali i otpad uz rub njive
Laguna bez dozvole
Između sjetve i žetve, kada izlijevanjem fekalnog sadržaja ne može gnojiti oranice, Osatina grupa pohranjuje gnojnicu u obližnju lagunu uz cestu Kešinci – Vrbica koju je također neovlašteno, bez građevinske i drugih dozvola podignula i ogradila žicom na državnom zemljištu. Kamioni i traktori s cisternama kapaciteta do 20.000 litara svako malo dolaze s farmi u Kuševcu, Ivankovu, Tomašancima… i pune je.
Za gradnju i uporabu takvog objekta potrebne su različite dozvole i provedene analize, a ništa od toga nije pribavljeno. Laguna nije ucrtana ni u kakvim kartama i taj se prostor vodi kao površina poljoprivredne namjene. Sve je to dulje vrijeme poznato i nadležnim službama, jer Osatina je lagunu izgradila "na crno" još za mandata ministra Tihomira Jakovine, no i dalje je neometano koristi.
Kada smo pitali direktora Osatine, Vedrana Ružića, ima li građevinsku dozvolu za taj objekt, odgovorio nam je kako u blizini postoje još tri slične lagune drugih proizvođača te da niti jednu nije zapazio u katastarskoj evidenciji. Po istom obrascu navodi i da je u blizini tvrtke "Poljodar" koja u Semeljcima obrađuje zemljište što ga je do prije nekoliko godina radila Osatina, u kanale također ispuštena gnojnica, a oko toga nitko ne pravi problem.
Ružić nam pokazuje i fotografije obližnjih kanala s kojima Osatina nema doticaj, kako su prekriveni nabacanim komunalnim otpadom. Za to optužuje Općinu i ističe kako je zagađenje vode moglo doći i iz tih kanala. I Šimić, predsjednik ribolovne udruge, slaže se da Osatina nije mogla zagaditi sve te kanale.
Zapisnik inspektora
Odvoz nabacanog otpada
Da je smeće u tim kanalima briga Općine, ne osporava niti načelnik Grga Lončarević. Tvrdi da oni svakog tjedna ili dva odande čiste nabacani otpad što ga godinama odlažu mještani iz susjednih općina:
"Najviše problema imamo kod Mrzovića i Vrbice, na dijelu prema općinama Mikanovci i Vođinci, čiji nam mještani dovoze i u kanale bacaju svoj otpad. Naši ljudi za to nemaju potrebe, jer su Semeljci po razvrstavanju otpada u samom vrhu RH. Komunalni otpad odlažemo na registrirano i uređeno odlagalište u Koritni, financirano iz Fonda zaštite okoliša. Podijelili smo mještanima četiri kante za odvajanje otpada: plavu, zelenu, žutu i smeđu.
Plastiku i papir odmah vozimo za Osijek, odvozimo i biootpad, a u zelenu kantu bacamo preostali otpad i zbrinjavamo ga na odlagalištu. Ondje je i veliko reciklažno dvorište s kontejnerima za četrdesetak vrsta otpada: željezo, akumulatore, ulja, krpe, elektromaterijal… Već pet-šest godina prikupljamo i klaonički otpad te ga vozimo u Agroproteinku u Sesvetski Kraljevac. Za uslugu zbrinjavanja platili smo ove godine već 30-ak tisuća kuna. Nekoliko ljudi u općini ima cisterne za pražnjenje septičkih jama, jer nemamo kanalizaciju i oni to uslužno rade. Zbog toga smo u svakom selu uredili mjesto gdje taj otpad držimo pod nadzorom. Upravo počinjemo izgradnju kanalizacije i očekujem njezino otvorenje do kraja 2023. godine", zaključio je Lončarević.
Njegov sukob s upravom Osatina grupe i vlasnikom, Mirkom Ervačićem, počeo je njihovim nezadovoljstvom općinskim odlukama o dodjeli u zakup državne zemlje koje najveći poljoprivredni proizvođač na tome području nije dobio koliko je očekivao. Razmjena "vatre" između dviju strana toliko je žestoka da potresa i Ministarstvo poljoprivrede, no o tome više u nastavku ove priče.
Prvi dio priče o ekološkoj katastrofi u Slavoniji možete pročitati ovdje.
