Zašto u četvrtom valu epidemije u bolnicama ima sve više djece i što nas nakon ovih visokih brojki novozaraženih čeka kao i imaju li zarazu pod kontrolom - iskreno RTL-ovoj Ružici Đukić odgovorio je epidemiolog Bernard Kaić.
Kaić je kazao, komentirajući i najavu za aktiviranje Arene i sve veći broj oboljelih, da smo pogriješili jer se ponašamo kao da je još uvijek niska razina prijenosa bolesti kao što je to bilo na ljeto.
"I tada je bilo jasno da to raste i da nešto trebalo primijeniti, ako ništa u osobnom ponašanju da svatko za sebe misli kada nekamo ide koliko se izlaže riziku, ali je nakon ljeta to postalo očito. Nejasno mi je kako ljudi ne razmišljaju hoće li se zaraziti, oboljeti, prenijeti infekciju na nekog drugog", kazao je Kaić.
'Ne vjerujem da ovi visoki brojevi mogu trajati dulje od par tjedana'
Kaić je kazao i da nema prognoze kada će doći kraj epidemiji te da po tom pitanju nije neki optimist.
"Ako nastavimo ovako ovo bi moglo trajati jako dugo, sigurno će nakon nekog vremena morati padati brojevi. Svaki val ima plato nakon kojeg brojevi padaju, samo je pitanje do koliko nisko će pasti i kad će ponovno rasti. Ne vjerujem da ovako visoki brojevi mogu trajati dulje od par tjedana, nakon tog će morati padati, ali ovisi o puno toga", kazao je te dodao da je i stvar dokle će brojevi pasti.
Kaić je kazao i da je situacija malo izmakla kontroli po pitanju praćenja kontakata.
"Ne može 100 epidemiologa uz druge poslove koje imaju kontaktirati svaki dan 4000 novih ljudi i još 12-15 tisuća njihovih kontakta, to je nemoguće postalo", kazao je.
"Postoje razne mogućnosti. Prošlu zimu smo imali call centre koje su donekle krpali nedostatke ljudi. Nažalost, nije se nešto puno u informatičkom smislu napravilo. Neke zemlje imaju informacijske sustave gdje se ljudi sami upisuju, dobe obavijest automatizmom da je rezultat pozitivan, upišu se sami, na temelju toga mogu otvoriti bolovanje i upisati svoje kontakte", objasnio je Kaić.
'Djeca imaju veće simptome nego u prethodnim valovima'
Istaknuo je i da za starije stanovništvo koje nije informatički pismeno trebaju postojati call centri koji će im pomagati.
"Nije svuda u Europi tako da bi svakoga trebao nazvati liječnik ili epidemiolog i sve njihove kontakte ponazivati. Postoje razni drugi modaliteti. Kad ima puno oboljelih, kad ne možemo sve kontaktirati razmišljamo o svim modalitetima. Razgovarali smo prošli petak o tome i trebamo pametan prijedlog smisliti i s time ići prema ministrastvu", kazao je.
Kaić se osvrnuo i na sve veći broj zaražene djece.
'Ne vidim da su škole spremnije'
Komentirao je i treba li preći na online nastavu s obzirom na veliki broj zaražene djece.
"Prelazak na online je mjera u kojoj se znatno smanjuje transmisija virusa među školskom djecom osim ako online nastave ne odu pa se ne druže po igralištima, kafićima ili izvannastavnim aktivnostima jer onda prelazak na online nema smisla. Razumijem što govore pedagozi, sociolozi, psiholozi, da za djecu nije dobra online nastava, da je bolje za njih da idu u školu, to se može, može se ići u školu, ali se naše škole nisu od prošle školske godine do ove pripremile za covid. Ne vidim da su spremnije u smislu bolje ventilacije, grupiranja, niti u smislu omogućavanja manjeg broja djece u razredima", kazao je Kaić.
Smatra i da će se zbog slobodnih tjedan dana škole smanjiti transmisija među školarcima no da će efekt toga biti kratkotrajan.
Da ga se pita što bi napravio da se riješi situacija s epidemijom i koje bi mjere donio, Kaić je odgovorio: "Da se samo mene pita kao epidmeiologa vjerojatno ne bi došlo do ovakvih situacija jer bi se puno prije postrožile mjere, još na ljeto. Sad? Ili se hitno svi cijepiti ili ići u neku verziju lockdowna, to je jedino što bi u ovom trenutku moglo naglo smanjiti broj oboljelih, ali to mi je jasno da je društvu neprihvatljivo. Eventualno se možemo svi cijepiti", zaključuje Kaić.
