DOMAĆE? NE BAŠ... /

Znate li što ćete jesti za Uskrs? Trag vodi izvan Hrvatske! Evo koliko toga je na 'popisu'

U RTL Detektoru otkrivamo odakle sve dolaze uskrsne šunke, jaja, mladi luk, hren i rotkvice kao neizostavni dio tradicionalnog stola

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

21.3.2026.

11:00

Emica Elvedji/PIXSELL

Bliži se Uskrs, najveći kršćanski blagdan, a s njime i priprema bogatog stola koji je u središtu obiteljskog okupljanja. Mirisi kuhane šunke, svježe naribanog hrena i police pune pisanica neizostavan su dio hrvatske tradicije.

No, dok se pripremamo za blagdansku gozbu, rijetko se zapitamo odakle namirnice na našem stolu zapravo dolaze.

Analiza podataka o proizvodnji i uvozu otkriva složenu sliku u kojoj se isprepliću domaća tradicija, borba za opstanak proizvođača i duboka ovisnost o uvozu. Lani se procjenjivalo da se uoči blagdana potrošilo i 1,95 milijardi eura, a hrana pritom čini ogroman dio izdataka, posebice za kućanstva s nižim primanjima.

U RTL Detektoru otkrivamo odakle sve dolaze uskrsne šunke, jaja, mladi luk, hren i rotkvice kao neizostavni dio tradicionalnog stola.

Kraljica stola s njemačkim i španjolskim pedigreom

U središtu uskrsnog stola neupitno je šunka, a potrošnja suhomesnatih proizvoda u tjednu uoči Uskrsa u Hrvatskoj raste. Iako se dičimo tradicijskim proizvodima, podaci o uvozu svinjskog mesa otkrivaju drugu stranu priče. Hrvatska uvelike ovisi o snažnom uvozu.

Kada se gleda samodostatnost u proizvodnji svinjetine, tu smo loši i tijekom godina ništa se bitnije ne mijenja, a svinjogojstvo je pod dodatnim pritiskom svaki put kad se pojavi kriza, kao što je bilo s pojavom bolesti afričke svinjske kuge.

Na stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) redovito objavljuju široki pregled na svinjogojstvo u Glasilu Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske. Tamo je prof. Dubravko Škorput 2024. dao pregled na svinjogojstvo unazad nekoliko godina iz kojeg se vidi da je samodostatnost Hrvatske oko 50 posto.

Također, navodi se da je samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa na razini Europske unije 121 posto, Hrvatske 52 posto, a najveću samodostatnost ima Danska - 326 posto (podaci za 2024.).

Posljedica toga je rekordan uvoz.

Iz Italije najviše svinjetine

Glavni dobavljač je europski div: Italija s udjelom od 54,4 posto sveukupnog uvoza odakle smo uvezli svinjetine u vrijednosti od 12 milijuna eura i 1.395.441 kilograma mesa. Zanimljivo, na drugom mjestu najveće izvoznice svinjetine u Hrvatsku je Slovenija, a potom ju slijedi Njemačka.

Izvor: DZS

S obzirom na to da polovicu svinjetine uvozimo, sasvim je moguće da je šunka koju smatramo domaćom jer je obrađena i sušena u po tradicionalnoj recepturi, zapravo potekla od svinje uzgojene stotinama ili tisućama kilometara daleko.

Inače, svinjetina čini gotovo šezdeset posto ukupne potrošnje mesa u Hrvatskoj, objavio je Ekonomski institut Zagreb.

U proizvodnji šunke godinama smo stabilni, HGK navodi da se u posljednje tri godine - uz manje oscilacije - kreće oko 4.900 tona (podaci za 2023.-2025.). No to nisu konačni podaci jer se odnose na proizvodnju u tvrtkama koje imaju više od 20 zaposlenih, a puno toga se proizvodi i na OPG-ovima i u manjim proizvodnjama.

No koliko točno šunke proizvede, teško je procijeniti i Ministarstvo poljoprivrede kaže da nema točan uvid.

Uvozimo tone šunki

Pitali smo Ministarstvo i koliko točno šunki uvezemo. Riječ je o tisućama tonama.

"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku je u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine uvezeno 4.873 tone šunki i plećki, ukupne vrijednosti gotovo 13 milijuna eura. Najveći dio dolazi iz nekoliko zemalja – čak 46,05 posto iz Mađarske, 16,73 posto iz Nizozemske te 15,69 posto iz Danske. Prosječna uvozna cijena iznosila je 2,67 eura po kilogramu, što je neznatno manje nego godinu ranije", odgovorili su iz Ministarstva.

RTL DETEKTOR ISTRAŽUJE /

Što se skriva na policama trgovina? Evo što stvarno jedemo i zašto moramo čitati sitna slova

U usporedbi s 2024. godinom, količina uvoza smanjena je za 30,71 posto, no i dalje je riječ o značajnim količinama koje dolaze na domaće tržište. Tijekom cijele 2024. godine uvezeno je 7.672 tone šunki i plećki u vrijednosti od gotovo 21 milijun eura.

Uvoz je pritom izrazito sezonski, s najvećim količinama početkom i krajem godine, uoči blagdana kada potražnja za šunkom raste.

Zanimljivo, prosječna veleprodajna cijena šunke u siječnju 2026. bila je je 7,55 eura po kilogramu što je za 15,2 posto niže nego godinu ranije, potvrđuju nam. Imaju i ideju zašto pa odgovaraju: "To je moguće povezati sa smanjenjem tržišnih cijena živih svinja u promatranom razdoblju".

Iako je teško skupiti koliko je na kraju šunki domaćih, a koliko uvoznih, ako generalno uzmemo da s domaćom proizvodnjom svinjetine zadovoljavamo tek oko polovicu potreba, moguće je i da je svaka druga šunkica izvana ili da je barem napravljena od mesa svinje koja je odrasla na farmama u drugim zemljama. Ali i ako se usporede dostupni podaci da se lani proizvelo 4.900 tona šunki i gotovo isto toliko uvezlo, sasvim je moguće da je svaka druga šunkica na našem stolu - iz uvoza.

Domaća jaja u sjeni ukrajinskog uvoza

Uz šunku, jaja su temelj uskrsnog doručka i simbol samog blagdana. Na ovom polju, vijesti su naizgled bolje.

Domaća proizvodnja je stabilna, uz blage oscilacije iz godine u godinu. Tako smo 2024. imali blagi rast jer je te godine proizvedeno oko 666 milijuna komada jaja ili 3,64 posto više u odnosu na 2023.

Lani je, pak, proizvodnja blago pala, potvrđuje nam to resorno Ministarstvo. Prijavljena je proizvodnja od 27 milijuna kilograma jaja, što je pad od sedam posto u godini dana.

Više o statistici domaće proizvodnje jaja možete pronaći OVDJE.

Bez obzira na oscilacije u proizvodnji od godine do godine, Hrvatska se smatra uglavnom samodostatnom.

"I dalje imamo stabilnu proizvodnju konzumnih jaja što potvrđuje i visoki stupanj u samodostatnosti u proizvodnji jaja od 92 posto za 2024. godinu. Proizvodnja konzumnih jaja planirana je s obzirom na zahtjeve tržišta koji su uvelike sezonskog karaktera. Najveće potrebe za jajima na tržištu je u vrijeme turističke sezone i u vrijeme blagdana (Uskrs, Božić). Zbog periodično iskazanih povećanih potreba za jajima na tržištu, proizvođači planiraju proizvodnju i remonte u proizvodnji", ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Snažan prodor uvoza za tranzit?

No uz jaku domaću proizvodnju, osjeti se i prodor uvoza. Ministarstvo potvrđuje - lani je uvoz porastao za 74 posto u odnosu na godinu prije i to s 9 tisuća tona (2024.) na 16 tisuća tona (2025.) jaja.

Najviše jaja došlo je iz Ukrajine i jaja iz te zemlje čine 70 posto uvoza. Sveukupno nam je stiglo 11 tisuća tona. Potom slijedi uvoz iz Bugarske (974 tona), Poljske (924 tone), Slovačke (595 tona), Makedonije (542 tone) i Italije (513 tone).

No iz Ministarstva ukazuju na još nešto - kako je rastao uvoz, tako je snažno rastao i izvoz - za čak114 posto u prvih jedanaest mjeseci 2025. Naime, izvoz je s 5.610 tona skočio na 12.026 tona.

"To odgovara količini uvezenih jaja iz Ukrajine i Bugarske, razvidno je kako se radi o tranzitu jaja", objašnjavaju ovu statistiku.

Ako je suditi da se jaja uvoze zapravo samo kako bi "prošla" kroz Hrvatsku i otišla dalje, daje se naslutiti da bi i dalje moglo stajati da više od 90 posto jaja jedemo domaćih i da će od 10 uskrsnih pisanica, njih devet biti s "hrvatskim potpisom".

Svatko pojede 196 jaja na godinu

Zanimljivi su i podaci koliko svako od nas pojede jaja tijekom godine. Odgovor daju iz Ministarstva koje nam je ustupilo saznanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu koje otkriva: svako od nas u prosjeku pojede 169 jaja na godinu ili malo više od 10 kilograma.

Ludbreški hren, zaštićeni adut u moru uvoza

Nijedan uskrsni doručak nije potpun bez hrena, čija oštrina savršeno nadopunjuje okus šunke i jaja.

Ovdje Hrvatska ima pravog aduta, Ludbreški hren, koji je od travnja 2024. godine dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijekla na razini cijele Europske unije. Ova autohtona sorta, koja se uzgaja isključivo na području Varaždinske županije, prepoznatljiva je po svojoj iznimnoj ljutini i osvježavajućem okusu.

Međutim, priča o Ludbreškom hrenu priča je o malom, specijaliziranom segmentu tržišta. Teško je procijeniti koliko se hrena godišnje proizvede na našim poljima, podatke nismo dobili ni od Ministarstva poljoprivrede, ali ga nema dovoljno pa ga uvozimo - najviše iz Austrije odakle smo u prvih 11 mjeseci prošle godine uvezli 93 tone, a godinu prije 85 tona.

Uvozimo i iz Poljske (lani četiri tone, u 2023. - 14 tona), iz Slovenije (lani 3,7 tona, a 2,8 tona u 2024.), a nešto i iz Italije, Francuske, Nizozemske i Njemačke.

Sveukupno, godišnje uvezemo malo više od 100 tona hrena.

Za rotkvice resorno Ministarstvo nema točne podatke kolika je domaća proizvodnja, a i za uvoz ne postoje jasni podaci jer se njihov uvoz prati zajedno s uvozom cikle, celera i drugog korjenastog povrća.

A podaci govore da smo u prvih 11 mjeseci prošle godine sveukupno uvezli 2.959 tona jestivog korjenastog povrća, godinu prije 3052 tone. Istovremeno Ministarstvo nema točne podatke kolika je domaća proizvodnja.

Slična šuma podataka je i s mladim lukom, njegov uvoz gleda se zajedno s porilikom. A podaci govore da smo u 11 mjeseci prošle godine uvezli 4.400 tona luka i poriluka, godinu ranije podaci su bili slični. Isvoremeno smo izvezli 191 tonu, godinu ranije 219 tona.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".